Prikazani su postovi s oznakom engleski jezik. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom engleski jezik. Prikaži sve postove

27. studenoga 2017.

The Story of Four Candels


Once, there were four candles in the temple of God. The Four Candles were burning slowly.
The first one was called Peace. “I Am Peace, but these days, nobody wants to keep me lit.”, said the candle peacefully and went out completely.

The second candle heard that and said: " “I Am Faith, but these days, I am no longer indispensable.”Then Faith’s flame slowly diminished and went out completely.

The third candle spoke sadly: “I Am Love and I don't have the strength to stay lit any longer.
People put me aside and don’t understand my importance. They even forget to love those who are nearest to them.”. And Love went out as well.

A child entered the room and saw the three candles no longer burning.
The child began to cry: “Why are you not burning? You are supposed to stay lit until the end.”
Then the Fourth Candle spoke gently to the little boy, “Don’t be afraid, for I Am Hope, and while I still burn, we can re-light the other candles.”

The child took the Candle of Hope and lit the other three candles.
"Shine brightly and never lose hope for I will always shine, no matter how bad things look. Never let the Flame of Hope go out of your life."

The child told the story to everybody he knew. And up to this day, the story is told whenever Christmas is near.




30. rujna 2017.

Sports


The aim of this lesson is to talk about the various sports that children are familiar with. As always, when planning an ESL class methodology, it is necessary to determine the target words, and I have chosen the following ones: football, handball, tennis, hockey, volleyball, athletics.

Cilj aktivnosti je razgovor o različitim sportovima koji su djeci uglavnom poznati. Kao i uvijek , prilikom planiranja metodičkog sata engleskog jezika, potrebno je odrediti ciljane riječi, a ja sam odabrala slijedeće: football, basketball, tennis, hockey, volleyball, athletics.

Za zagrijavanje i uvod u aktivnosti otpjevali smo pjesmicu s pokretima "Walking, walking“ te odigrali pokrenu igru u kojoj djeca rade pokrete prema uputama npr. jump, run, touch your toes i sl. Naravno, tu sam upotrebljavala action verbs koje su već djeca usvojila u ranijim aktivnostima.

For warming up and introduction to activities, we sang the song "Walking, walking" and played a game in which children did the moves according to instructions such as jump, run, touch toes etc. Of course, I used the action verbs that children have already learned in earlier activities.


Budući da se djeca prvi put susreću sa nazivima navedenih sportova, uvela sam djecu u ciljani vokabular koristeći flashcards. S obzirom da u grupi imam i mlađu djecu, prvo sam djeci pokazala flashcards te ih uputila da imenuju sportove koje prepoznaju te imenovala one koje nisu prepoznala.

Since children had learned the names of these sports for the first time, I introduced the kids to the target vocabulary using flashcards. Given that I have younger children in the group, I first showed the kids flashcards and asked them to name the sport they recognized and named those they did not recognize in Croatian language.

Uvela sam djecu u ciljani vokabular pokazujući i imenujući sportove prvi put, a zatim sam uputila djecu da ponove riječ - svaki sport tri puta. Nakon upoznavanja sa vokabularom, odigrali smo „What's missing“ game.

I introduced the children to the targeted vocabulary by pointing and naming the sport for the first time and then I asked the children to repeat the word - every sport three times. After getting to know the vocabulary, we played "What's missing" game.


„Mime the word“

When children adopt vocabulary sports, arrange TPR or you show them movements for each sport. Invite a child and whisper a word (sport) to a child; he or she then mimes the sport for other children to guess.

Kada djeca usvoje vokabular sportova, dogovorite TPR ili im vi pokažite pokrete za svaki sport. Pozovite dijete te mu šapnite ili pokažite sport koji ono ostaloj djeci pokazuje pokretom te ona pogađaju o kojem je sportu riječ.


„Shoot the sport“

For this activity, you will need: a large die, big flash cards, and a ball. Place large flashcards on the floor or hang them on a board or wall and mark the shooting point on the floor with. It can be played in several variants.  Divide the children into two or three groups and compete for who will have more hits. You say the sport and the children shoot the flashcard.


Za ovu aktivnost potrebno je: velika kartonska kocka, velike flashcards i lopta. Velike flashcards posložite na pod ili objesite na ploču ili zid te označite mjesto gađanja na podu pik trakom. Igrati se može u nekoliko varijanti. Npr. djeca mogu pojedinačno gađati sport prema uputi ili ekipno da se podijele u dvije-tri grupe pa se natječu tko će imati više pogodaka. 




„Snap“

Divide the kids into several teams. For each team in each round plays one child. Big flashcards are hanging on the board or smaller flashcards placed on the floor. Say the sport or do a TPR  (if you have children introduced into TPR's targeted sports). Who says  "Snap" and cover the sport with his/her hand first, gets one point.

Podijelite djecu u nekoliko timova. Iz svakog tima u svakom krugu igra po jedno dijete. Velike flashcars obješena se u na ploču ili manje flashcard posložene na pod. Recite na glas jedan sport ili ga pokažite TPR ako ste djecu uveli u TPR ciljanih sportova. Tko prvi kaže „Snap“ i rukom poklopi zadani sport dobije jedan bod.

 „What sport do you play“ -  „I play …..“

Show the kids flashcards and emphasize for each sport "I play ... .tennis / handball" or "I do not play ...". Then ask the kids "What sport do you play" and direct them to answer "I play ...". You can end this activity so that kids can draw the sport they know to play or they want to learn.

Pokažite djeci flashcards te naglasite za svaki sport „I play ….tennis/handball“ ili „I don't play….“. Zatim pitajte djecu „What sport do you play“ i tražite da vam odgovore sa „I play…“ . Ovu aktivnost možete završiti tako da djeca nacrtaju sport koji znaju igrati ili bi željeli naučiti.
Za kraj sata predlažem slijedeće :

Volleyball with a baloon

In the middle of the carpet/floor spread the rope to improvise the volleyball net. Organize a small tournament and divide the kids into several smaller teams or allow them to choose their own team.  Arrange the rules, give the children the baloon and the tournament can start.

Na sredini tepiha/poda zalijepite pik traku ili raširite uže kako bi improvizirali mrežu za odbojku. Organizirajte mali turnir te podijelite djecu u nekoliko manjih timova ili im dozvolite da si sami biraju suigraće – brojalicom odredite kapetane timova koji naizmjence biraju svoje suigraće. Umjesto lopte napušite balon dogovorite pravila i turnir može počet.


Learn how to sing the song "What do you like," 
To learn this song you first need to teach children the names and TPR of the sports that are mentioned in the song.

Naučite pjevati pjesmicu „What do you like“, ali za učenje ove pjesmice prvo ćete djecu naučiti nazive i TPR sportova koji se spominju u pjesmicu.



Na internetu možete nači različite radne listove kojima možete završiti sat te ponoviti i utvrditi naučeno.

For the end, you can find a variety of worksheets on the net that you can finish the lesson with. 


I naravno, pobjednici sportaši nagrađuju se medaljama, peharima i ostalim nagradama. A u  našem slučaju sva djeca koja su sudjelovala u aktivnostima su pobjednici. Stoga podijelite djeci medalje napravljene od tanjeg kartona koje mogu ukrasiti/dizajnirati po vlastitoj želji.



Uglavnom, ovu su samo neke od aktivnosti koje možete iskoristiti za učenje naziva sportova i planiranih fraza vezanih za ovu temu. Nadam se da će vam predložene aktivnosti  korititi, a vi slobodno nama podijelite i svoje.

Bye do slijedećeg posta!

17. studenoga 2016.

LEGENDA O SVETOM JURJU: Zašto je grb sv. Juraja na zastavi kraljevine Engleske


Iako se njegov križ nalazi na engleskoj zastavi (koju, doduše, ponajviše gledamo na sportskim natjecanjima i u rijetko kojoj drugoj prilici), nema čvrstih povijesnih dokaza da je on ikada posjetio Englesku.Bio je rimski vojnik cara Dioklecijana koji se spominje u mnogobrojnim legendama i pričama o pokrštavanju, a organizacije poput English Heritagea pokušavaju u recentnim vremenima ponovno oživjeti običaj slavljenja ovog sveca.

Baš kao što Škoti slave dan svojeg sveca zaštitnika, sv. Andrije, Engleska, 23. travnja, slavi sv. Georgea. Običaj slavljenja sv. Georgea prerastao je početkom petnaestog stoljeća u velik engleski nacionalni praznik no nakon što je tri stoljeća kasnije, 1707., stvorena unija Engleske i Škotske, taj je običaj gotovo posve iščeznuo.

Posljednjih je godina bilo nekoliko inicijativa da se dan proglasi blagdanom, no sama činjenica da nema dokaza da je sv. George uopće bio Englez, da je rođen na otoku ili – štoviše – da je ikada uopće bio na njemu ponešto otežava ovu proceduru, čineći krajnji ishod tih inicijativa neizvjesnim. Bilo je također i pokušaja da se sv. George “smijeni” s mjesta sveca zaštitnika i zamijeni nekim drugim u čije bi porijeklo Englezi bili “sigurniji” – poput Edmunda ili pak sv. Albana.

Zanimljivo je da se dan sv. Georgea – kod nas znan kao Jurjevdan, Jurjevo ili Đurđevdan – aktivno slavi na Visu. Britanci koji su za Napoleonskih ratova izgradili nekoliko utvrda na Visu gdje su se borili protiv francusko-venecijanske flote donijeli su na ovaj otok nekoliko svojih običaja. Među njima je kriket svakako najneobičniji za naše podneblje, ali i proslava dana sv. Jurja također je pustila korijenje u viškoj tradiciji.


Legenda o sv. Jurju



Jednom davno, postojao je  mladi i plemeniti vitez Juraj. Juraj je volio pomagati ljudima, a posebno je volio životinje, i one velike i one male. Juraju je bila draga sva priroda. Često je jahao na svom konju diveći se čarima prirode.

Jednoga dana Juraj je čuo da je u nevolji neka daleka zemlja koju je napao veliki zmaj. Strašni zmaj uništavao je sve što su stanovnici te zemlje radili - trgao im je cvijeće, gazio sa svojim velikim stopama po pšenici, tjerao im je životinje i jako su ga se bojali. Ono što ih je najviše uplašilo bilo je to što im je oteo princezu koju su jako voljeli.

Juraj im je odlučio pomoći. Otputovao je na svom konju do te zemlje i pronašao strašnog zmaja.Kada je Juraj pronašao srašnoga zmaja i vidio da je život mlade princeze u opasnosti, snažno se nabacio kopljem na njega te ga opasno ranio.  Zmaj je onako ranjen i uplašen netragom nestao iz zemlje koja je ponovno postala sretna.

Ljudi su jako zavoljeli Jurja koji je postao njihov junak, a njegovzaštitini grb je postao i zaštitini grb kraljevine Engleske.

2. listopada 2016.

Strani jezik i govorne teškoće



Prva važna pretpostavka pri upisu djeteta u bilo kakav program ranog učenja stranoga jezika je da je dijete dostiglo za svoju dob očekivanu jezičnu zrelost materinjeg jezika. Ima li Vaše dijete ikakve govorno-jezične teškoće, kao što su zamuckivanje i jezična nezrelost, mudrije je posvetiti se adekvatnom logopedskom tretmanu nego ga upisivati u školu stranih jezika.

Prije samog upisa, svakako se savjetujte sa stručnjacima, voditeljima i pedagozima koji će Vam moći potvrditi da je vaše dijete spremno za usvajanje stranog jezika.

TEŠKOĆE U GOVORNO JEZIČNOM RAZVOJU


1.POREMEĆAJI ARTIKULACIJE-IZGOVORA


Neispravan izgovor glasova-dislalya u većine djece spontano nestaje tijekom ranih godina života. Međutim kod neke djece umjesto da spontano nestaju one postaju sastavnim dijelom njihova govora koji je onda nerazumljiv za okolinu. Vršnjaci iz djetetove okoline često nemaju razumjevanja za takav govor te dijete biva izolirano.

Postoje tri oblika neispravnog izgovora glasova:

  1. OMISIJA - izostavljanje glasova u riječi (plavo-pavo, Marko-Mako…), ovo je normalno za djecu do 3 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati
  2. SUPSTITUCIJA - zamjena glasova drugim glasom (Luka-Juka, riba-wiba…), ovo je normalno za djecu do 4 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati
  3. DISTORZIJA - iskrivljeni izgovor nekog glasa
Nesigurna predodžba glasovne strukture riječi (leksička dislalija ) ili tzv. nesigurna riječ (nisu krivi glasovi već njihov razmještaj), primjerice Zagreb-Zabreg, lokomotiva-lokotomotiva,traktor-tratkor, crkva-cvrka...). Ovaj problem može se javiti u ranom jezičnom razvoju. Najčešće spontano nestaje, a ako to nije slučaj do kasnijeg predškolskog uzrsta (5.godine) treba potražiti stručnu pomoć logopeda, jer može ukazivati na postojenja jezičnih problema u djeteta.

Najčešči uzroci poremećaja artikulacije (izgovora) su:
  •  odstupanja u građi ili funkciji organa za artikulaciju (jezik, usne, meko nepce…)
  • oštećenje ili gubitak sluha
  • intelektualno zaostajanje
  • loš fonematski sluh (nerazlikovanje između glasova u riječi)
  • loš govorni uzor.

2.MUCANJE


Mucanje je poremećaj u tečnosti govora. Osoba sa ovim poremećajem zna što želi ili treba reći ali uslijed neusklađenosti pokreta njezinih govornih organa disanja nastaju teškoće u obliku mucanja.

Više je kritičnih perioda za pojavu mucanja, a najčešće se može javiti između 2. i 5. godine života zbog:
  • naglog povećanja fonda riječi
  • naglog razvoja gramatike
  • razvoja kontrole govora
  • završetka formiranja baze govora
  • stresa u obitelji i okruženju

Manifestira se ponavljanjem, produljivanjem i umetanjem glasova, slogova ili riječi za vrijeme govora. Ovakvo mucanje naziva se i fiziološko mucanje, i ono u većini slučajeva pod normalnim okolnostima spontano nestaje. U suprotnom slučaju potrebna je stručna pomoć logopeda, jer se radi o razvoju «pravog» tipa mucanja. Bez obzira na godine pomoć kod mucanja je moguća.

Kako se ponašati prema osobi koja muca:
  • u razgovoru biti strpljiv te usmjeriti svoju pažnju na ono što osoba govori a ne kako govori
  • ne izbjegavati gledanje u oči
  • ne pokušavati završiti riječ ili rečenicu umjesto te osobe
  • ponašati se kao u svakoj drugoj situaciji

3.JEZIČNE TEŠKOĆE


Jezične teškoće su poremećaj u kojem dijete nema sposobnost razumijevanja, strukturiranja i izražavanja jezične misli. Može biti izražena kao:
  • teškoće u zapamćivanju riječi (ormar-«Ono u što slažemo robu»...)
  • nepravilnoj upotrebi gramatičkih oblika («Vani pada kiši»...)
  • opća nesposobnost verbalnog izražavanja (kratke rečenice, oskudan fond riječi)

4.DYSARTRIA


Dysartria je poremećaj koji se manifestira usporenim, slabim, nepreciznim i nekoordiniranim pokretima govorne muskulature. Ponekad se javljaju teškoće prilokom gutanja i žvakanja. Najčešći uzroci su:

· oštećenje živca (CNS) koji kontrolira određene mišiće ili organe govora (jezik, jedna strana mekog nepca , glasnice).

Preuzeto sa: VERBUM SANUM-LOGOPEDSKI KABINET


Kada početi sa učenjem stranog jezika


Roditelji su često u dvojbi trebaju li upisati dijete na tečaj ili u program stranog jezika koji je u ponudi vrtića u slučaju kada ono ima određenih govornih teškoća. Kakvo je mišljenje struke o tome, prof.logoped R.Kožul kaže:

"Iako danas postoje istraživanja i pristupi učenju koji naglašavaju rano upoznavanje djece s drugim jezikom uz sadržaje prikladne dobi djece, vrlo je važno uzeti u obzir i tijek govorno-jezičnog razvoja djeteta – postoji li zaostajanje u razvoju govora? Ima li dijete teškoća na morfološkoj i/ili sintaktičkoj razini? Što kada su prisutne teškoće izgovora? Upravo zbog ovih pitanja neki znanstvenici zagovaraju učenje stranih jezika nakon treće godine, kada dijete ovlada osnovama materinjeg jezika. Brojni su primjeri iz prakse kada dvojezičnost djetetu stvara komunikacijski problem i kada je potrebna pomoć stručnjaka - logopeda kako bi se prisutne teškoće reducirale i u konačnici uklonile. U slučaju teškoća izgovora ili nekih drugih govorno-jezičnih teškoća svakako je dobro potražiti savjet logopeda koji će procijeniti razinu usvojenosti materinjeg jezika i eventualna odstupanja te njihov utjecaj na usvajanje stranog jezika.Možemo zaključiti kako učenje stranih jezika od najranije dobi ima brojne prednosti, ali je dužnost roditelja i odgojitelja praćenje mogućnosti djeteta u usvajanju sadržaja na stranom jeziku te njihova usklađenost s dobi djeteta"




17. lipnja 2016.

Malo dijete i strani jezik

Mnogi roditelji se pitaju kad bi njihova djeca trebala početi učiti strani jezik. Kao što pokazuju istraživanja, ako je djetetov govorno-jezični razvoj uredan, nema valjanog razloga čekati do osnovne škole da bi se uveo novi jezik.

Prvih šest godina djetetova života su presudni za razvoj jezika jer je za tu dob karakteristična sposobnost oponašanja pravoga izgovora. Djeca koja započnu s učenjem stranoga jezika do svoje šeste godine sposobna su ga usvojiti bez stranoga akcenta. Već negdje početkom 7. godine djetetov mozak postupno slabi u svojoj sposobnosti usvajanja jezika.

Bilo da se radi o prvom ili drugom jeziku, očito je da s početkom usvajanja stranog jezika u predškolskoj dobi možemo samo dobiti. Ako ne počnemo, gubimo podlogu, propuštajući izlaganje jeziku u vrijeme kada je otvoren taj prozor mogućnosti.

Prednosti cjelodnevnog programa ranog učenja engleskog jezika



Stručnjaci su došli do zaključka kako dijete podjednako brzo usvaja i zaboravlja elemente stranoga jezika pa je iz tog razloga potreban osigurati kontinuitet u učenju stranoga jezika.

Učenje stranoga jezika u okviru cjelodnevnog programa u dječjem vrtiću koji se integrira u redoviti program učenja materinskog jezika pruža odlične uvjete u pružanju mogućnosti za stjecanje različitih iskustava nužnih za uspješno učenje i napredovanje, odnosno za njihov odgoj i razvoj.

Razvijanjem senzibilnosti za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na govorne sposobnosti i percepciju. Dijete kroz igru na najlakši način i njemu najprirodniji način uči jezik te stječe osnovno znanje o jeziku.

Učenjem engleskog jezika u ranoj dobi, djeca se senzibiliziraju za englesko govorno područje. Kroz igru, djeca vrlo brzo bogate fond i rječnik engleskog jezika, pobuđuje se njihov interes za komunikaciju i izražavanje na engleskom jeziku.

Temeljni cilj ranog učenja engleskog jezika


Osigurati poticajno okruženje (prostor, oprema, stručni kadar, raznovrsne aktivnosti…) u kojem će dijete na prirodan i spontan način učiti engleski jezik u situacijskom kontekstu.

Zadaće programa


Polazeći od humanističke koncepcije odgojno-obrazovnog rada s predškolskom djecom, Program se temelji na sljedećim zadaćama:

• Zadovoljavanje djetetovih osnovnih i aktualnih potreba i interesa
• Razvijanje kod djeteta senzibiliteta za engleski jezik
• Poticanje i motiviranje djeteta na situacijsko učenje riječi, jezičnih i fonetskih formi engleskog jezika
• Poticanje djetetove samoaktivnosti i interesa za postupnim slušanjem, razumijevanjem i usvajanjem engleskog vokabulara
• Postupno razvijanje kod djeteta vještine komuniciranja na engleskom jeziku
• Uvažavanje djetetove osobnosti i posebnosti prilikom usvajanja pojmova engleskog jezika
• Usvajanje engleskog jezika kroz igru kao temeljnu aktivnost predškolskog djeteta
• Poticanje što veće angažiranosti djeteta u stjecanju novih vještina, sposobnosti i znanja, posebno govornih sposobnosti vezanih za učenje engleskog jezika
• Poticanje djetetovog cjelokupnog razvoja uz primjenjivanje metoda učenja engleskog jezika