Prikazani su postovi s oznakom planet zemlja. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom planet zemlja. Prikaži sve postove

19. siječnja 2018.

Recimo NE plastici i spasimo naš planet: Spašavanje morske kornjače

Nekoć davno, naše more je bilo prekrasno čisto. Ali to nije više tako….

Once upon a time, our sea was beautifuly clean. But not any more…..

Ne promijenimo li navike, do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe.
– A što je najgore, plastika završava i u našem hranidbenom lancu – upozorio je nedavno Petter Malvik iz UN-ova programa za okoliš. Objašnjava kako će do sredine ovoga stoljeća 99% morskih ptica biti zatrovano plastikom.

If we don't change our habits, by 2050 there will be more plastic than fish in the Sea. Mass plastic production have serious influence on as, our enviorment, encluding the sea life.
"And worst, plastic ends up in our food chain," said Petter Malvik  from the UN Environment Program. He  explains that by the middle of this century, 99% of marine birds will be poisoned with plastic.

– Ovisno o sezoni, goleme se količine smeća nađu i u našem dijelu Jadrana, oko Pelješca, Mljeta, Visa..., kad u proljeće strujama krene smeće iz Albanije – ističe Draško Holcer, osnivač Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet iz Velog Lošinja.

"Depending on the season, huge amounts of garbage are found in our part of the Adriatic, around Pelješac, Mljet, Vis..., when Albania's garbage dumps set off with the streams in the spring", says Draško Holcer, founder of the Institute for Research and Protection of the Blue World from Veli Lošinj.

Prema procijeni UN-a, 30% riba prepuno je plastike koje su ribe pojele. Ovaj podatak potvrđuju i Englezi. Komadići plastike pronađeni su u škampima, u tuni, školjkama te kamenicama na obali Engleske.

According to UN,  30% of fish are full of plastic they have swallowed from the environment. This have been confirmed by the British. Plastic pieces were found in 83% of shrimp as well as in tuna, chamois, mussels and oysters caught on the British shore.

Mnoge životinje u moru zapetljaju se ili zarobe u plastiku,  a u ovom videu možete spašavanje morske kornjače koja se  zapetljala u plastičnu vreću. Srećom, ovoga puta ronioci su uočili i spasili kornjaču koja je nakon spašavanja neozlijeđena otplivala u more.

Plastics entangle many creatures in the ocean, and in this video you can  see how a sea turtle gets caught up in a plastic sack. Fortunately on this occasion, the turtle was rescued and divers managed to release the turtle, and it swam away unharmed.


Mi možemo zaustaviti prezagađivanje okoliša plastikom, ali samo ako radimo zajedno. Napravimo li svi i i najmanje promjene i promijenimo li neke svakodnevne navike, učinit ćemo mnogo za naš okoliš. 

Za početak, nabavite višekratne bočice za vodu. Ovo može biti i tako jednostavno kao npr. iskoristite bočicu za vodu i drugi dan prije nego ju bacite. Još  bolje, kupite kvalitetnu bočicu od materijala koji ne sadrže plastiku i druge otrovne supstance koje se ispuštaju u vodu koju držite u bočici i tako sačuvajte svoje zdravlje ili zdravlje svoje djece.

Za kupovinu koristite platnene vrečice koje se mogu koristiti višekratno ili iskoristite plastične vrečice za kupnju više puta prije nego ju bacite, odnosno odvojite za reciklažu.

I naravno, ne zaboravite reciklirati plastiku, odvajajte otpad kako plastika ne bi završila u našem okolišu ili u hrani koju jedete.

Together we can end this over-pollution of plastic. Let’s end it together.

Purchase a re-usable bottle for your water and other drinks. This can be as simple as saving the water bottle you used yesterday!

Bring your re-usable shopping bags to the grocery store. You can purchase cloth bags or re-use the plastic bags you have at home. 

Recycle any plastic bottles and bags you have in your home – keep these out of the landfills!

Napravimo male promjene i spasimo naš planet!

Make a difference and save our planet!


Izvori:

24. kolovoza 2016.

I rode imaju svoj dan - 24.08. Dan roda




Bijela roda je ptica selica koja tijekom proljeća i ljeta živi u Hrvatskoj i ostalim djelovima Europe. Životni prostor roda prostrane su livade, močvare i pašnjaci koje se uslijed intenzivne industrijske poljoprivrede i izgradnje smanjuju pa je iz tog razloga i broj roda u opadanju. 
Rode svake godine dolaze 19. ožujka u europska sela u gnijezda na krovovima kuća i ostaju do 24.08. kada odlaze na put u Afriku. Čigoč selo, u zaštićenom Lonjskom polju, proglašeno je europskim selom roda.

Zašto rode nose djecu?

Da rode nose djecu najpoznatiji je mit o rodama, a nastao je u pokušaju da se djeci objasni kako nastaju djeca. A zašto baš rode? Zato što je poznato da bijele rode imaju roditeljsku ulogu, a kako prave gnijezda na dimnjacima kuća, izmislila se priča da djecu donose rode i ubacuju ih kroz dimnjak.

Jeste li znali....

...da su rode nijeme? Umjesto glasanjem, rode se sporazumijevaju klepetanjem koji je važan dio njihove komunikacije.
...da rode nisu samo bijele. Postoji 19 vrsta roda, a neke od njih, Marabu rode, jedu i lešine. Ne boje se vatre, već kad uoće požar slete u blizini, a kad se vatra ugasi jedu ostatke lešina.

17. travnja 2016.

Vjetenjača

1. VJETRENJAČA OD PAPIRA

Potrebno:

  • Papir ukrasni, kolaž, bijeli koji će dijete oslikati, iscrtati ili sl.
  • Drveni štapić
  • Pluteni čep
  • Pribadaća sa pvc glavicom
  • Škare pištolj za vruče ljepilo


Za izradu vjetrenjača idealan je papir dimenzija 10X10 cm, a možete ga napraviti i od papira formata A4 tako da preklopite papir kako bi se gornji rub papira spojio sa bočnim rubom, a višak odrežete (kako je prikazano na slici).

sandrin kutak


Zatim presavijte i drugi kut papira kako bi se iscrtale dijagonale kao na slici, a u sredini iscrtajte krug promjera cca. 2 cm. Izrežite papir po dijagonalama (iz kuta pa sve do iscrtanog kruga).

sandrin kutak

Kutove papira  savijte prema sredini te ih probodite pribadačom (kroz sredinu) koju zatim zabodete u pluteni čep koji ste prethodno  zalijepili na vrh štapa.

sandrin kutak

Pazite da ne zabijete prejako jer se tada vjetrenjača neće okretati. I vjetrenjača je gotova.
Želim vam dobar vjetar!

sandrin kutak



2. VJETRENJAČA OD PLASTIČNE BOCE

      
Potrebno:

sandrin kutak
  • Plastična boca
  • Drveni ražnjić  štapić
  • Dva plutena čepa
  • Čačkalice
  • Tanji kartonski papir
  • Pijesak
  • Gumica za zimnicu





Probušite  dvije rupice u boci kako bi kroz njih mogli provući drveni štapić. Bocu napunite pijeskom radi bolje stabilnosti.  Na krajeve štapića nataknite plutene čepove. Oko štapića između boce i čepa na koji ćete zabosti krilca omotajte gumicu kako se štapić ne bi promicao kroz bočicu. Od tanjeg kartona izrežite lopatice vjetrenjače dimenzija cca. 1X2 cm te ih zalijepite na vrhove čačkalica. Čačkalice zatim zabodite u jedan od plutenih čepova te malo nakrivite kako bi bolje uhvatile vjetar. Kako bi djeca bolje razumjela snagu vjetra možete na drugi čep zalijepiti vrcu koja će se omotati oko čepa kada se vjetrenjača bude pokretala.

sandrin kutak






Globus

Potrebno:

  • Veliki balon (onaj s gumicom koji je okruglog oblika kad se napuše)
  • Smjesa za kaširanje
  • Novinski papir i bijeli za završni sloj
  • Obli štap veličine oko 50 cm (za os globusa)
  • Komad stiropora debljine 5 - 10 cm (za postolje globusa)
  • Plava i zelena tempera
  • Kistovi
  • Crni marker
  • Pik traka

Postupak:

Napuhani balon ( do željene veličine globusa ) iskaširajte u nekoliko slojeva kako bi globus bio što čvršći. Kada se kaširani balon osuši, probušite manje rupice na dnu i vrhu balona, veličine širine štapa koji ćete provuči kroz balon. Kako bi se globus mogao vrtjeti oko osi (štapa), dio štapa na dnu globusa zadebljajte tako da omotate deblji sloj pik trake ili iskaširate zadebljanje. Štap zabodite u sredinu ploče stiropora kako bi napravili postolje za globus. Iskaširajte ploču stiropora, posebno mjesto na kojemu štap ulazi u stiropor kako bi se što bolje fiksirao. Kada se postolje osuši, nataknite balon na štap i globus je spreman za bojanje. Moja preporuka je da prvo obojite globus u plavo, zatim kad se osuši sa markerom nacrtate kontinente te ih obojite u zeleno.
Ili možete djeci prepustiti bojanje po njihovoj želji…. Nakon što se gotovi globus osušio možete ga prelakirati lakom u spreju ili premazati drvofixom kako bi zaštitili boju. Po tako premazanom globusu sada lako možete pisati ili crtati marekerom kako bi označili željena mjesta ili dr. Ukoliko radite sa starijom djecom, možete im pokazati pravi globus te ih potaknuti da sami pronađu i ispišu nazive kontinenata, uz vašu pomoć naravno (kao što su to napisali moji predškolci, i uživali u tome). U tom slučaju moglo bi biti pravopisnih grašaka, ali ne zamarajte se previše time. Ipak je to dječji rad!


sandrin kutak

Dan planeta Zemlje


Svake godine, datuma 22. travnja, više od milijarde ljudi diljem svijeta sudjeluje u manifestaciji poznatoj kao Dan planete Zemlje. Na taj dan pojedinci, zajednice, organizacije kao i vlade ističu kako je divan taj planet Zemlja kojeg nazivamo domom te kako svi trebamo aktivno sudjelovati kako bi ga sačuvali za buduće naraštaje.




 KAKO UTJECATI NA SVIJEST DJETETA O SVEZI SVEGA ŠTO JEST NA NAŠEM PLANETU I SVIJEST O POTREBI ZAŠTITE NAŠEGA PLANETA



Neki se stavovi, emocije i navike ne mogu izraživati u izoliranim razdobljima, već da bi postali dio djeteta, nužno je da poruke sukladne porukama blagdana budu nazočne kroz cijelo djetinjstvo. Ekološku svijest o svemu što je na našem planetu i potrebi njegove zaštite, pogodno je razvijati još od predškolske dobi. Smisao i emocionalno značenje poruke snažnije se utiskuje u djetetovu psihu čim  aktualnost teme prožima sve oko djeteta - televizijske emisije, poruke na plakatima, aktivnosti u vrtiću, igraonicama, ali i u obitelj, koja je najvažniji čimbenik.

DAN PLANETA ZEMLJE U OBITELJI


Postupci i ponašanja kojima utječete na svijest djeteta vezano za Dan planeta Zemlje:

  • Učenje ponašanja koja svakome osiguravaju pravo na prostor i mir
  • Svijest o potrebi čuvanja hrane
  • Aktivnosti čišćenja svog prostora što ne zagađuje tuđi prostor i prirodu
  • Sudjelovanje u akcijama očuvanja stabala i sl.
  • Aktivnosti sijanja, presađivanja i sađenja
  • Molitve zahvale za hranu


KAKO SMANJITI EMISIJU UGLJIČNOG DIOKSIDA

Globalno zatopljenje je trenutno najozbiljniji ekološki problem. Majka Zemlja je postala vrlo ranjiva a ako je ona ranjiva i mi samim time postajemo ranjivi. Globalno zatopljenje je već prouzročilo ozbiljne klimatske promjene, a klimatske promjene u kombinaciji s zagađenjem zraka i voda su odgovorne za mnoge bolesti i naravno za mnoge smrti.

Svatko od nas nosi dio odgovornosti za klimatske promjene koje se događaju – stoga umjesto da budemo dio problema, bilo bi poželjno da se počnemo smatrati dijelom rješenja.


KAKO MOŽEMO SMANJITI EMISIJU UGLJIČNOG DIOKSIDA:

1.Racionalnim korištenjem energije

Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO2, jest racionalno korištenje energije.

2.Kupujte energetski učinkovite aparate: birajte one energetskog razreda A

3.Optimizirajte sustave za grijanje i hlađenje

4.Zamijenite standardne sijalice štednim sijalicama

Svaka lampa koja štedi struju i koja zamijeni standardnu sijalicu, smanjuje emisiju CO2  za pola tone tokom svog životnog vijeka. Ukoliko bi se takve sijalice koristile širom svijeta, emisija CO2 bila bi smanjena za oko 450 miliona tona godišnje.

5. Kad ne trebaš rasvjetu, gasi je!

Naime, čest je slučaj da je rasvjeta uključena u prostorima u kojima nema nikoga. U ovom slučaju ne pomaže ni ugradnja najštedljivije žarulje, jer i ona radi bez ikakve potrebe!


6.Smanjenje emisije CO2 u transportu

Promet je vrlo značajan izvor emisije CO2
Voziti manje, pješačite više, korisno je za zdravlje, novčanik i okoliš.
Koristite javni gradski promet i bicikl.


7.Čuvajmo šume

Iako je kratkoročna korist od zasađivanja novih šuma upitna, dugoročna korist nikako ne bi snijela doći u pitanje, naravno samo uz uvjet da uspijemo sačuvati trenutne šume (osobito tropske kišne šume) i posadimo nove. Time bismo znatno pomogli u borbi protiv globalnog zatopljenja u obliku smanjenja količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Ali ukoliko se u obzir uzme trenutni trend deforestacije u mnogim dijelovima svijeta to je vrlo nevjerojatno.

10  NAČINA DA POMOGNEMO OČUVATI SVIJET U KOJEM ŽIVIMO




1.Ugasite svjetlo kad izlazite iz prostorije!

Tako štedimo energiju, a štedne žarulje troše mnogo manje struje.


2.Zatvorite slavinu svaki put kad perete zube ili sapunate ruke!

Kad god to napravite, uštedite i do 18 čaša vode.


3.Uvijek odlažite otpatke u kantu za smeće.

Tako je svijet čišći i sigurniji.


4.Hranite ptice zimi!

Tako ćete im pomoći da se pripreme za svijanje gnijezda u proljeće.


5.Učite djecu da koriste obje strane papira!

Kad bismo svi to činili, trebalo bi posjeći mnogo manje stabala za izradu papira.


6.Isključite televizor iz struje!

Električni aparati troše struju i kad su pod naponom (stand-by).


7.Napravite igračku od starih kutija.

Puno toga možemo iskoristiti prije bacanja u smeće.


8.Hodajte!

Manje vožnje automobilom štedi gorivo, a zrak je čišći. A i zdravo je puno se kretati.


9.Sadite biljke i pomognite im da narastu!

Biljke održavaju zrak čistim i zdravim.


10.Razvrstavajte otpad za recikliranje!

Potrebno je mnogo manje energije za recikliranje nego da se nešto napravi ispočetka. Tako čuvamo i naš okoliš čistim i zdravim.





SPASIMO NAŠ PLANET
(MENTALNA MAPA ILI PLAKAT)



RAZMISLI

Smeće bačeno u prirodu može ugroziti životinje.

Smeće bačeno u prirodu zagađuje zrak, tlo i vodu.

Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.

Proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.


RECIKLIRAJ
Recikliranje otpada je moguće samo ako se otpad odvojeno sakuplja.


RAZVRSTAJ

ORGANSKI OTPAD

Biootpad predstavlja kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad i čini oko trećinu ukupnog kućnog otpada. On je ujedno vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta i to postupkom kompostiranja.

PAPIR

Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.

STAKLO

Recikliranje stakla troši manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, vapna i sode.  Svaka tona stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla sačuva oko 315 kg ispuštenog ugljičnog dioksida.
Staklene povratne boce mogu se iskoristiti i do 40 puta.

METAL

Proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.


OTPAD NIJE SMEĆE

Otpadni, prirodni i ambalažni materijal možemo iskoristiti i obogatiti dječje aktivnosti u našem svakodnevnom radu. Takav materijal kreativnom preradbom ili obradbom postaje sredstvo koje potiče djecu na neobične igre.

Upravo su takvi materijali djeci posebno zanimljivi jer im pružaju slobodu izražavanja vlastitih originalnih ideja i zamisli. Oni su pravi izazov za razvoj dječje kreativnosti, poticanje kognitivnih i socijalnih umijeća, za njegov cjeloviti razvoj.


PREPORUČENE KNJIGE, SLIKOVNICE I OSTALE AKTIVNOSTI:


  1. Priča: Dan Planeta Zemlja
  2. Igrokazi: "Čuvajmo Zemlju", "Radost Zemlje" i Zahvalnica Zemlji
  3. Pjesmice na temu planeta Zemlje
  4. Izrada planeta Zemlje
  5. Radni listovi i bojanke
  6. Vladimira Štanger-Veliki, Brankica Blažević: Svjetiljke za dječju dušu
  7. Mira Čudina-Obradović: Priče o dobru, priče o zlu
  8. Maja Gabelica-Šupljika i Mirjana Milanović: Blagdani djetinjstva
  9. Moja prva enciklopedija: Nebo
  10. Predivan svijet znanja: Planet Zemlja
  11. Moja prva enciklopedija: Voda
  12. Aljoša Vuković: Tajne i zgode nestašne vode - slikovnica
  13. Josipa Franjić Radulović: Pozdrav Proljeću
  14. Moja prva enciklopedija: Biljke
  15. Dječja ilustrirana enciklopedija: Biljke
  16. Maja Gjajić: Hoće li Zemlja ozdraviti?