Tijekom druge godine života djeca nauče nazive brojeva, roditelji ili bake ih spominju penjući se s mališanima uza stube, odbrojavaju korake u šetnji, recitiraju brojalice. Tijekom treće godine počinje stvarno učenje brojenja.
Iako odraslima zvuči sasvim jednostavno, brojenje je složena aktivnost koja uključuje čitav niz načela:
- načelo pridruživanja jedan prema jedan – svakom predmetu može se pridružiti samo jedan broj
- načelo ordinalnosti – brojevi su poredani od manjeg prema većem
- načelo kardinalnosti – zadnji izgovoreni broj predstavlja ukupan broj predmeta u skupu
- načelo prebrojivosti – bez obzira koliko je elemenata u skupu, oni se mogu prebrojiti
- načelo nevažnog redoslijeda – promjena redoslijeda pridruživanja brojeva ne mijenja ništa – može se početi brojati s bilo koje strane
- načelo konzervacije – bez obzira na prostorni raspored, broj predmeta je stalan
- načelo tranzitivnosti – stalnost usporedbi između tri ili više predmeta – ako je Iva viša od Petre, a Petra je viša od Ane, onda je i Iva viša od Ane.
- načelo reverzibilnosti – razumijevanje reverzibilnog odnosa zbrajanja i oduzimanja, dakle nekom skupu dodamo i odmah oduzmemo isti broj, stanje se ne mijenja.
Razvoj matematičkih kompetencija djece
Naša je uloga pomoći djetetu da nadograđuje na postojeće znanje, osigurati atmosferu u kojoj rasprava pomaže u izgradnji djetetovih znanja, pripremiti manipulativne materijale i planirati aktivnosti koje će potaknuti razvoj operativnog mišljenja djeteta. Obilje materijala u našem okruženju, zajedno sa dječjom radoznalošću, potiće dijete na istraživačko spoznajne aktivnosti, na usvajanje sve složenijih sustava pa tako i sustav matematičkih pojmova.
Matematička kompetencija razvija se poticanjem djeteta na razvijanje i primjenu matematičkog mišljenja u rješavanju problema,u različitim aktivnostima i svakidašnjim situacijama (Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj, 2014.). Svi početni matematički pojmovi izraz su količinskih i prostornih odnosa te osobina predmeta i pojava iz materijalnog svijeta koji okružuje dijete i u kojemu ono može djelovati, stjecati iskustva, rješavati probleme i sl. te na taj način shvaćati matematičke pojmove i relacije.
1. RAZVOJ PROSTORNE ORJENTACIJE I SHVAĆANJE PROSTORNIH ODNOSA
Kroz igru dijete određuje položaj predmeta s kojim manipulira: u, na, naprijed, nazad, gore, dolje prema složenijima ispod, između, lijevo, desno.
2. RAZVIJANJE POJMOVA VREMENA I VREMENSKIH ODNOSA
Ustaljenim rasporedom i redom dnevnih aktivnosti pomažemo djetetu strukturirati znanje o vremenu i izgrađivanju vremenske orjentacije. Dijelove dana, ali i dane u tjednu djeca postupno usvajaju poticanjem na složenije aktivnosti i primjerenim didaktičnim sredstvima. Vremenske relacije vezane uz godišnja doba i važne datume, djeca usvajaju obilježavanjem važnih datuma kroz godinu jer na taj način djeci pomažemo povezati određeni događaj, npr. dane kruha uz jesen, Božić na zimu i sl., sa određenim godišnjim dobima.
3. OBLICI, VELIČINE, MJERENJE I MJERE
Istraživanjem materijala i kroz igru djeca uočavaju, točno imenuju, uspoređuju oblike materijala i usvajaju pojmove: okruglo, uglato, trokut, valjak itd.
Isto tako razlikuju i imenuju pojedine veličine i formiraju pojmove: veće, manje, duže, kraće, teže, lakše itd.
4.GRUPIRANJE PREDMETA PO NEKOM KKRITERIJU, KLASIFIKACIJA
- prema obliku, boji, veličini
- prema kvantitativnim odnosima: jedan, mnogo
- prema količini: jednako, manje više
PREPORUČENE KNJIGE I SLIKOVNICE:
Edita Slunjski: Kad djeca pišu, broje, računaju....- Neobične igre obićnim materijalima
Edita Slunjski: Kad djeca istražuju.....- Neobične igre obićnim materijalima
Bunčić, Ivković,Janković i Penava: Igrom do sebe
Velika knjiga igara, Profil
Marian Diamond i Janet Hopson: Čarobno drveće uma
Mira Peteh: Matematika i igra u dječjem vrtiću
Nema komentara:
Objavi komentar