Sandrin kutak: predčitačke vještine

Prikazani su postovi s oznakom predčitačke vještine. Prikaži sve postove

17. rujna 2016.

Priprema za školu: Pravilno držanje olovke i grafomotorika

Grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja. Djeca od najranije dobi razvijaju finu motoriku ruku, odnosno pokrete šake i prstića.

U razvijanju fine motorike djeci možemo pomoći zabavnim igrama poput nizanja, redanja, slaganja, otkopčavanja, zakopčavanja, provlačenja i vezanja vezica... Sposobnost koju će mališani razviti, preduvjet je za uspjeh u kasnijim grafomotoričkim aktivnostima, crtanju, bojanju i pisanju.

Osim razvijanja fine motorike prstiju i šake, dijete grafomotoričkim aktivnostima razvija i pažnju, koncentraciju, orijentaciju, govor, spoznaju. Ono pamti otprije usvojene pokrete, koristi se njima u novim situacijama i razmišlja.

Kako djeca drže olovku

Interes za olovku, djeca pokazuju već u dobi od godine dana. Olovku grabe cijelom šakom, koristeći rame kako bi micali olovku. S otprilike dvije godine, hvat olovke je donekle napredniji. Od druge do treće godine, djeca olovku drže prstićima, ali još uvijek nepravilno. Nema otvorenog luka između palca i kažiprsta i ruka se miče kao cjelina.

U dobi između tri i pol i četiri godine godine, olovka se drži s tri prsta, ali se prilikom pisanja miče cijela šaka umjesto prstiju.

S otprilike pet godina (najkasnije do šeste), hvat olovke postaje pravilan. Olovka se tada drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjaka), a prilikom pisanja miču se prsti.

Tek ovaj hvat (tzv. pincentni hvat) omogućava maksimalnu kontrolu i fleksibilnost prilikom pisanja.

Kojom ručicom pisati

Otprilike do druge godine starosti, djeca podjednako koriste lijevu i desnu ruku. Stručnjaci savjetuju da se do te dobi djeci predmeti stavljaju između ruku, kako se ne bi utjecalo na njihov izbor. Moguće je da će dijete prvo pretežno koristiti desnu ruku, a zatim će odjednom početi davati prednost lijevoj. Tek između druge i treće djetetove godine, roditelji mogu početi zapažati radi li se o malenom dešnjaku ili ljevaku. Sklonost određenoj strani, osim ruku obuhvaća i ostale dijelove tijela: stopala, noge, oči pa čak i uši. Stoga se ta karakteristika može zapaziti i u situacijama kao što su uspinjanje stepenicama (kojom nožicom započinje uspinjanje) ili igranje nogometa (kojom nogom "puca" loptu).

Do pete godine, 90 posto djece pokazuje sklonost upotrebi jedne ruke u većini aktivnosti koje se vrše rukama. Neka dijete što češće bude u prilici crtati i bojati i nemojte utjecati na to u kojoj će ruci držati olovku.

Kad dijete odbija crtati i pisati

Najčešći razlog zbog kojega djeca odbijaju aktivnosti olovkom je vezan uz poteškoće na koje pritom nailaze. Nemojte forsirati i uvijek imajte na umu dob djeteta i njegove sposobnosti. Grafomotorika je sposobnost koja se razvija i vježba. Crtanje i pisanje pokušajte potaknuti na zabavan način, a djetetov lijep rad možete i nagraditi.

Igre za vježbanje pravilnog hvata olovke

Dijete gužva maramicu u ruci, počevši od jednog kuta, tako da mu se cijela maramica smjesti u šaci.
Crtanje voštanim bojama koje su se istrošile ili izlomile, tako da su ostali kratki komadići. Male komadiće dijete neće moći držati šakom, već će upotrijebiti prstiće i vježbati njihov položaj.
Dijete prepoznaje predmete opipavajući ih rukom.
Guljenje mandarina ili manjih naranči. Time će dijete vježbati hvat prstima i povlačenje (kod guljenja).
Dijete uz pomoć pipete prebacuje kap po kap vode iz jedne čaše u drugu. Ovime razvija jačinu prstiju i koordinaciju pokreta.
Premještanje olovke među prstima, u smjeru od palca prema malom prstom i natrag, prvo jednom, a zatim drugom rukom.

Poželjne grafomotorne vještine prije polaska u školu

postoji fleksibilnost šake i prstiju, dijete pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke, ravne kružne i valovite linije
zna precrtati geometrijske likove: krug, kvadrat, trokut, romb
zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima

Izvor: http://www.pjesmicezadjecu.com/mamin-kutak/pravilno-drzanje-olovke.html

PREPORUČENE KNJIGE I SLIKOVNICE:

Edita Slunjski: Kad djeca pišu, broje, računaju....- Neobične igre obićnim materijalima
Mira Čudina Obradović: Igrom do čitanja
Suzane Stocklin-Meier: Oblikujemo papir i učimo kroz igru

16. travnja 2016.

Predčitačke vještine

Predvještine čitanja i pisanja

Čitanje je složena aktivnost koja ovisi o nekoliko sposobnosti i vještina koje se postupno razvijaju, a podrazumijeva razumijevanje pisane poruke. Temelji se na prožimanju jezično-govornih, vidnih, slušnih i spoznajnih sposobnosti i mnogih znanja. Da bi dijete naučilo čitati, ono mora za svaki glas u riječi naučiti dogovorene znakove slova i naučiti kako se provodi - šifrira svaki glas u riječi pomoću toga znaka - slova. Za razumijevanje napisanog, odnosno pisane poruke, dijete treba prije svega vidjeti grafem (slovo), povezati ga s fonemom (glasom), izdvojiti glasove u riječima, te ih kasnije spajati u smislene i razumljive cjeline, odnosno riječi.

Sva novija istraživanja upućuju na važnost dvaju osnovnih gradbenih elemena čitačke vještine, a to su govor i glasovna osjetljivost djeteta. Stoga je nužno sustavno razvijanje predčitalačkih i čitačkih vještina u predškolskom razdoblju: razvijati govor, izražavanje i razumijevanje govora kroz IGRU koja prije svega mora biti zanimljiva, motivirajuća, dozirana i raspoređena.

Temelji za nesmetano usvajanje predvještina čitanja i pisanja podrazumijevaju uredan govorno-jezični razvoj, uredan razvoj pažnje, pamćenja, koncentracije, te auditivne i vizualne percepcije, važne za učenje čitanja i pisanja. Na osnovi razvijenosti predčitalačkih vještina u određenoj dobi, mogu se prepoznati djeca koja bi kasnije mogla imati poteškoće u usvajanju čitanju i pisanju.

Jedan od takvih pokazatelja kod djece su i poteškoće pri praćenju i pamćenju riječi koje se međusobno slažu odnosno rimuju. Ako dijete teško prati i sudjeluje u igrama prepoznavanja riječi koje se slažu, odnosno rimuju, možemo kod njega očekivati poteškoće u usvajanju predvještina čitanja i pisanja.

Pisanje kao najsloženija vještina zahtjeva integraciju pažnje, memorije, motornih vještina, jezika i znanja.

FONOLOŠKA SVJESNOST (glasovna analiza – raščlamba i glasovna sinteza – spajanje)

Fonološka svjesnost je sposobnost rastavljanja riječi na glasove i sastavljanja glasova u riječi, povezivanje glasova (fonema) sa slovima (grafemima) i na kraju, razumijevanje napisane riječi.

Razine razvoja fonološke svjesnosti kod djeteta urednog govorno-jezičnog razvoja:

Prepoznavanje i slaganje rime (3-4 god.)
Prepoznavanje i segmentacija slogova (4-5 god.)
Prepoznavanje prvog glasa u riječima (5,5 god.)
Rastavljanje riječi na glasove i sastavljanje glasova u smislene cjeline – riječi (6 god.)
Stvaranje veze glas – slovo (6,5 god.)
Sposobnost stvaranja novih riječi dodavanjem, oduzimanjem ili premještanjem glasova u riječima (7 god.)

Preduvjeti za nesmetan razvoj predvještina čitanja i pisanja kod djeteta:

Uredan govorno-jezični razvoj
Sposobnost djeteta da razumije ono što govori, da razumije govor drugih, da razumije sadržaj priče, te da ju samo može prepričati
Uredan izgovor svih glasova do šeste godine
Rečenica uredne gramatičke strukture
Lako uči pjesmice napamet
Uočava i stvara rimu
Lako i dobro pamti pjesmice, priče, slike i događaje
Uredna pažnja i koncentracija
Motorički spretno
Interes za crtanje i pisanje

Iako većina djece lako i brzo uči čitati, prema podacima svjetskih literatura, 10% djece ima poteškoće u usvajanju vještine čitanja ili disleksiju, kao najčešći uzrok poteškoća s učenjem.

Disleksija je sindrom koji obuhvaća niz simptoma. Očituje se u različitim teškoćama, u različitim jezičnim sastavnicama, uključujući, uz teškoće čitanja i pisanja, i mnogo ozbiljnije teškoće u stjecanju vještine pisanja.

Ukratko, disleksija nije bolest, nije vezana uz dob, obrazovanje niti inteligenciju. Disleksija je poremećaj čitanja i pisanja,a vezana je uz teškoće usvajanja školskog gradiva jer dijete teže čita i piše, ili teže rješava matematičke zadatke (naročito zadatke s riječima). Disleksija je jedna od specifičnih poteškoća učenja i pojavljuje se u čitanju i pisanju, brojevnom i ponekad notnom zapisu.

Disgrafija je smanjena sposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenog jezika). Očituje se mnogobrojnim, trajnim i tipičnim pogreškama. Teškoće nisu povezane s neznanjem pravopisa. Trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, uredan sluh i vid, te školovanje. Iako se u mnogim slučajevima specifične poteškoće u pisanju javljaju zasebno, česti su slučajevi da se u djeteta disleksija i disgrafija javljaju istovremeno.

Diskalkulija je poremećaj matematičkih sposobnosti, a očituje se u poteškoćama razumijevanja i usvajanja matematičkih pojmova i operacija, slabom poznavanju matematičkog rječnika, rotacijama, zamjenama, dodavanju, te premještanju znamenaka u brojevima.

Simptomi u predškolskoj dobi koji mogu ukazivati na poteškoće u učenju čitanja i pisanja:

kasno progovaranje i usporen govorno-jezični razvoj
siromašan rječnik
dugo zadržavanje grešaka u izgovoru glasova
teškoće govorno-jezičnog izražavanja
agramatizmi u govoru
teškoće u učenju pjesmica i brojalica
teškoće u pamćenju
nerazvijena fonološka svjesnost i nakon 6. godine
poteškoće zadržavanja pažnje
nespretnost u krupnoj i finoj motorici
nesigurnost u prostorno-vremenskim odnosima
hiperaktivnost, impulzivnost
nezainteresiranost za crtanje i pisanje
nemotiviranost, te nedostatak interesa za slikovnice i čitanje.

UBRZANI RAZVOJ ČITANJA

DAROVITOST I ČITANJE

Djeca velikih intelektualnih sposobnosti, tj. darovita djeca, vrlo su često napredni čitači. Ona čitaju prije polaska u školu, a neka od njih već i u dobi od dvije godine. Vrlo često nauče čitati sama, ali češće uz pomoć: pitaju za objašnjenja i imena slova, pokušavaju pročitati natpise, reklame. Bez obzira jesu li darovita u matematičkom, književnom ili nekom drugom području, često je darovitu djecu najlakše prepoznati upravo po ranom zanimanju za knjige, po njihovoj izrazitoj i rano izraženoj sposobnosi da se služe isanim tekstom. Darovita djeca čitaju mnogo više od svojih vršnjaka.

Korisne govorno-jezične igre koje potiču predčitačke vještine:

prepoznavanje i imenovanje poznatih zvukova
igre brojalicama
opisivanje slika
prepričavanje doživljaja
prepričavanje priča
traženje riječi koje se slažu, tj. rimuju (sir-žir, krava-trava, vuk-luk, teta-beta)
traženje početnog glasa u riječima (v-vuk, l-lav, a-auto…)
raščlanjivanje riječi na glasove ( noga – n_o_g_a…)
sastavljanje glasova u riječi (r_u_k_a – ruka…).

DIJETE NA ZAVRŠETKU PREDŠKOLSKOG RAZDOBLJA TREBA:

razumijeti priče koje mu se pričaju, znati prepričati jednostavnu i kratku priču
shvatiti da pisani tekst sadrži pisanu poruku
znati kako se drži knjiga, okreću listovi, kako tekst teće s lijeva nadesno, i odozgo nadolje
znati da se tekst sastoji od rečenica, rečenica od riječi, a riječ od glasova
prepoznati sluhom pojedinačne glasove u riječi te znati rastaviti riječi na glasove (glasovna analiza) te sastaviti glasove u riječ (glasovna sinteza)
prepoznavati slova abecede
znati pročitati i napisati vlastito ime.

VAŽNOST OKRUŽENJA ZA RAZVOJ PREDČITAČKIH VJEŠTINA

O utjecaju nasljednih čimbenika u razvoju vještina čitanja još nije dovoljno razriješeno. Međutim, sve je više podataka o utjecaju okolinskih čimbenika tako da se danas smatra da je aktivno bavljenjem djetetom od njegovog rođenja i prva godina djetetova života najpresudnije razdoblje za njegov daljnji razvoj. Tada se stvara najveći broj veza i novih živčanih izdanaka nužnih za djetetovo učenje - to je razdoblje najintezivnijeg razvoja.

Okolina koja je sigurna i daje djetetu velike mogućnosti istraživanja povoljno utječe na razvoj djeteta. No, najvažniji čimbenik u poticajne okoline bit će ljudi: koji djecu vole, grle, pjevaju mu, pričaju i čitaju slikovnice.

SAVJETI:

Za budući razvoj predčitačkih vještina bitan je uredan govorno-jezični razvoj djeteta, u kojem temeljnu ulogu imaju roditelji. Roditelji su ti koji bi trebali svom djetetu osigurati poticajnu govornu sredinu, okružiti ga mnoštvom raznolikih životnih situacija u kojima treba što više razgovarati s djetetom, objašnjavati mu govorom, pri čemu treba upotrebljavati vrlo jasan govor – prilagođen kronološkoj dobi djeteta (bez iskrivljavanja izgovora, tepanja i sl., jednostavnijih rečeničnih struktura). Najjednostavniji način poticanja govorno-jezičnog razvoja djeteta je pričanje priča.

PREPORUČENE KNJIGE I SLIKOVNICE:

Edita Slunjski: Kad djeca pišu, broje, računaju....- Neobične igre obićnim materijalima
Mira Čudina Obradović: Igrom do čitanja
Zbirka slikovnica- Petra: Učimo riječi Petra i ja

16. siječnja 2016.

Poklapalica slova

Potrebno:

kartonska ploča cca. 40X40 cm
fotografije željenih pojmova za pisanje
ljepilo
abeceda od plastičnih čepova

Na kartonsku ploču zalijepiti fotografije. Ispod sličica iscrtati krugove pomoću čepova abecede te napisati željeni pojam ili možete za stariju i napredniju djecu koja prepoznaju slova ostaviti prazna polja. I to je to, zabavno učenje slova može početi!