Izolacija i djetetova potreba za kretanjem

S obzirom na novonastalu i neočekivanu situaciju kod nas, ali i u svijetu, život i svakodnevne aktivnosti su nam u mnogočemu promijenjene ili onemogućene. Neću sada dublje ulaziti u tu temu, ali eto, silom prilika i ja sam dio onih koji su manje-više izolirani u svojim domovima zajedno sa svojim obiteljima. Pretpostavljam da je najmlađima već dosadila izolacije te da jedva čekaju povratak  u vrtić ili školu, svojim prijateljima, tetama, učiteljicama…..svojim uobičajenim aktivnostima.

Već duže vrijeme nisam ništa postala na svom blogu, ali s obzirom na višak vremena i voljom za rad, odlučila sam biti malo više aktivnija na blogu. Fokus materijala koje ću objavljivati bit će na aktivnostima koje iziskuju minimalno materijala koje većina vas ima kod kuće pri ruci ili ću nuditi već gotove kao npr. video priču, pjesmicu, ideje za igre i sl.

U nastavku pročitajte kako zadovoljiti djetetovu potrebu za kretanje  te zašto je fizička aktivnost  važna za optimalan razvoj svakoga djeteta.

Važnost prirodnih oblika kretanja

Prirodni oblici kretanja temeljna su motorička znanja koja omogućuju stvaranje preduvjeta za  bavljenje sportom kroz cijeli život – aktivan život i nadogradnju sportskih znanja koja će osigurati izvrsnost u sportu. Djeca sa višom razinom temeljnih motoričkih znanja poput hodanja, trčanja, bacanja i skakanja više se uključuju u slobodnu igru sa vršnjacima, aktivnija su i imaju manji rizik za pretilost.

Kretanje ne zadovoljava samo djetetove različite potrebe, već predstavlja i svojevrsni ventil za psihičku napetost. Različita istraživanja ukazuju na pozitivan odnos između fizičkih aktivnosti i svih psihofizičkih sposobnosti djeteta: 

• fizički aspekt - povećavanje snage i izdržljivosti, bolje razvijene motoričke vještine, manje sklonost obolijevanju… 
• mentalni aspekt - jasnoća uma, bolja koncentracija, bolje pamćenje i rješavanje problema… 
• socio-emocionalni aspekt - kroz fizičke aktivnosti s drugom djecom, djeca stvaraju prijateljstva te razvijaju vještine kao što su: vodstvo i suradnja. Djeca koja su uključena u neki organizirani oblik fizičkih aktivnosti u pravilu su bolje socijalizirana, samopouzdanija, otpornija na stres,….

Krupne, grube motoričke aktivnosti podrazumijevaju pokrete cijelog tijela ili glavnih segmenata tijela. Mogu se podijeliti na lokomotorne (hodanje, trčanje, skakutanje, preskakanje, skok, galop), ne-lokomotorne kretnje (guranja, povlačenja, sagibanja, pregibanja, rotacija) i manipulativne vještine rukom i nogom (bacanje, hvatanje, udarac reketom ili palicom, udarac lopte nogom, vođenje lopte). Fine motoričke kretnje podrazumijevaju precizne i spretne pokrete manipulacije manjim predmetima poput nizanja perlica ili rezanja papira škarama.

Djeca od najranije dobi pokazuju spontan interes za tjelesno kretanje. Štoviše, kretanje je primarna biološka potreba te je od iznimne važnosti za djetetov cjelokupan razvoj.

Prirodne potrebe djeteta za kretanjem treba zadovoljiti, ali i rukovoditi njima. Planirani program tjelesnih vježbi je dio kurikuluma za predškolski odgoj.

AKTIVNOSTI S KRETANJEM

 TJELOVJEŽBA

Svakodnevna tjelovježba ima posebnu važnost. Provodi se s namjerom da se kratkim energičnim pokretima razgiba dječji organizam. Svakodnevnim vježbanjem razvija se tjelesna snaga, koordinacija, ravnoteža i izdržljivost.

Redovita tjelesna aktivnost potrebna nam je za optimalno funkcioniranje i razvoj. Kako bi vam pomogli da u novonastaloj situaciji ostanete tjelesno aktivni i usvojite zdrave životne navike,  "Živjeti zdravo" pripremili su kompleks 10-minutnih vježbi koje se vrlo jednostavno možete izvoditi i kod kuće.

PLES

Ples vrlo stimulativno utječe na djecu predškolske dobi. S obzirom da se ples temelji na prirodnim oblicima kretanja (hodanju, trčanju, skakanju), da se izvodi u različitim tlocrtnim oblicima i uz različitu pratnju (uz glazbu, uz pjevanje), vrlo pozitivno utječe na razvoj osjećaja za ljepotu i skladnost pokreta, na smisao za jednakomjerno izvođenje pokreta, na razvijanje kreativnog izražavanja i stvaralaštva djece putem pokreta i kretanja te na pravilno držanje tijela.

Na you tube-u se na primjer, može pronaći pregršt pjesama po svačijem ukusu koje će vas svojim ritmom potaknuti na ples te vam izmamiti osmijeh na lice. Možda ćete barem i na trenutak zaboraviti na sve ono što vas u ovome trenutku tišti...

POKRETNA IGRA

Igra je osnovni oblik aktivnosti djeteta jer ispunjava njegovo cijelo vrijeme. U igri se ne zadovoljavaju samo potrebe djeteta za kretanjem nego se i povećava rad svih organa i organskih funkcija, pa je njezina uloga u rastu i razvoju djece utoliko veća.

Djeca najviše vole pokretne igre koje ubrajamo u igre s pravilima. Pokretna igra jest osnovi oblik rada na tjelesnom odgoju predškolskog djeteta. Ovim igrama djeca stječu i učvršćuju pravilno navike osnovnih gibanja, tj. prirodnih oblika kretanja.

Više o pokretnim igrama i primjerima igara pročitajte OVDJE.


BORAVAK NA OTVORENOM


Posebno igra na otvorenom pruža djeci priliku da odrastaju bolje usklađeni s vlastitim tjelesnim potrebama. Sama djeca obožavaju igru na otvorenom.

Na ljuljačkama, u trčanju, natjecanjima s loptom i igrama gdje se koristi tjelesna snaga, djeca se rješavaju viška energije, upoznaju vlastito tijelo, nauče što je napor i odmor.

Otvoreni prostor promiče razvoj velikih mišića. Sloboda kretanja i širina prostora djeci pružaju priliku da trče, poskakuju, skaču i slobodno razgibavaju svoja tijela.

Više o važnosti o vježbanju djece predškolske dobi pročitajte na stranicama www.sportskizivot.com.

Dijete i slikovnica

Svakodnevno čitanje djetetu omogućit će mu da spozna da je knjiga važan izvor uživanja u priči, zapletu, ljepoti, riječi i slici. Najbolje je čitanje koje se odvija uz osjećaj povezanosti, topline i zajedničkog uživanja u priči. Stoga je dobro da dijete sjedi u krilu, da i samo gleda slikovnicu, prati tijek priče na stranici uz gledanje slike i redova slova te da mu roditelj/odgajatelj pokazuje gdje se nalazi riječ koju upravo čita.

Najprije se čitaju slikovnice jednostavnog sadržaja, jasnih slika i s jednim ili dva glavna lika. Ozračje treba biti opušteno i toplo. Takvo zajedničko čitanje slikovnica razvija u djetetu ljubav prema knjizi i čitanju, ali i djetetove govorne sposobnosti. Govorne su sposobnosti preduvjet čitalačkih sposobnosti i kasnijeg napretka u školi.

Da bi čitanje bilo učinkovito ono se odvija na određen način. Najprije mala djeca komentiraju pročitano i daju slikama imena, ali ne mogu prepričati sadržaj. Postepeno se njihov govor razvija i mogu sve bolje prepričati priču.

Učinkovito i poticajno čitanje ima oblik razgovora u kojem se faze čitanja izmjenjuju s fazama razgovora o slikama i tekstu, a razgovor postaje sve složeniji i bogatiji.

Načela poticajnog čitanja:

• Korisnije je aktivno sudjelovanje nego pasivno slušanje
• Govor roditelja mora sadržavati više od teksta
• Zahtjevi za samostalnim govorom djeteta postupno se povećavaju – zahtijeva se sve veća samostalnost i sve složeniji oblici izražavanja.

DIJALOŠKO ČITANJE SLIKOVNICA

Odrasli i dijete čitaju slikovnicu tako da dijete sjedi odraslome u krilu i da oboje istovremeno gledaju slike i tekst.

Oblici komunikacijskih poticaja za dijete:

1. JEDNOSTAVNA RAZINA:

1. Postavljanje poticajnih pitanja.Pitanja koja počinju sa „što“. Npr. „Što je ovo?“
2. Obogaćivanje odgovora. Djetetov odgovor nadograditi novim pitanjem.
3. Ponavljanej odgovora. Ispravnu izjavu djeteta valja ponoviti.
4. Pomaganje. Nakon djetetova pogrešnog odgovora ne treba upozoravati na pogrešku, već samo reći ispravan odgovor.
5. Pohvale i hrabrenje. Oblike samostalnog govora i ponašanja djeteta valja zapaziti i poticati mirnim prihvaćanjem. Npr. „Dobro si to zapazio.“
6. Uvažavanje djetetova zanimanja.
7. Vedrina i šale. Čitanje mora biti zabavno i odvijati se poput igre.

2. SLOŽENIJA RAZINA:

Kada je dijete već sposobno za duže i složenije samostalne iskaze, valja tražiti od djeteta da se govorno izrazi duljim i složeniji rečenicama. Za to su potrebni sljedeći postupci:

1. Postavljanje pitanja slobodnih odgovora. Npr. „O čemu se ovdje radi?“. Pohvaljuje se svaki odgovor djeteta i odmah izriče primjer odgovora ili djetetov odgovor bogati pitanjima.
2. Proširivanje djetetova izričaja. Npr. kada dijete kaše „pas“, roditelj ponovi „To je pas.“.
3. Vedrina i šala.

ŠTO ČITATI DJECI

Slikovnica djeluje na govorni, estetski i misaoni razvoj djeteta, stoga slikovnica mora dobra, umjetnički oblikova i napisana slikovnica. Već smo ustvrdili da je za razvoj predčitačkih vještinalvažno da roditelji čitaju djeci, a roditelji su često u nedoumici što da čitaju djeci jer na tržištu je obilje slikovnica i knjiga za djecu.

KOJA JE SLIKOVNICA DOBRA

Najbolji su izbor one kojima je pisac poznat, a ilustracije potpisao slikar. Izbjegavajte one bez nepoznatih autora. Jezik slikovnica koje imaju poznatog pisca i ilustratora prepoznatljive su po bogatom i maštovitom likovnom sadržaju. Jezik je dobar i lijep, te daje kratku i jednostavnu poruku.

Za djecu mlađu od tri godine slikovnice moraju biti velike, prikazivati jedan predmet jednostavnog i jasnog oblika i primarne boje. Oko pete godine dijete će uživati u proučavanju i otkrivanju sadržaja bogatoga crtežima s mnogo elemenata.

Razlikujemo dva tipa slikovnica:

1. SLIKOVNICA KOJA JE ZAPRAVO PRIČA (najzastupljenija)

Priča je kratka, posebno raspoređenog teksta, obogaćena ilustracijama. Jezik je najčešće bogat i mnogo teži od djetetovih govornih mogućnosti. Dijete će slušanjem obogaćivati i širiti razumijevanje i govor.

2. SLIKOVNICE ČIJA JE SVAKA STRANICA OSLIKANA JEDNOSTAVNIM PRIZOROM KOJI JE OPISAN JEDNOM ILI DVJEMA KRATKIM REČENICAMA

Takve su slikovnice namijenjene za zajedničko čitanje odrasloga i djeteta. One omogućuju da dijete povezuje sliku s tekstom, da shvati značenje teksta. Tipičan primjer takvih slikovnica su slikovnice Dicka Bune.


Literatura:

Mira čudina – obradović: „Igrom do čitanja“
Biserka Petrović – Sočo: „ Dijete, odgajatelj i slikovnica“