LEGENDA O SVETOM JURJU: Zašto je grb sv. Juraja na zastavi kraljevine Engleske

Iako se njegov križ nalazi na engleskoj zastavi (koju, doduše, ponajviše gledamo na sportskim natjecanjima i u rijetko kojoj drugoj prilici), nema čvrstih povijesnih dokaza da je on ikada posjetio Englesku.Bio je rimski vojnik cara Dioklecijana koji se spominje u mnogobrojnim legendama i pričama o pokrštavanju, a organizacije poput English Heritagea pokušavaju u recentnim vremenima ponovno oživjeti običaj slavljenja ovog sveca.

Baš kao što Škoti slave dan svojeg sveca zaštitnika, sv. Andrije, Engleska, 23. travnja, slavi sv. Georgea. Običaj slavljenja sv. Georgea prerastao je početkom petnaestog stoljeća u velik engleski nacionalni praznik no nakon što je tri stoljeća kasnije, 1707., stvorena unija Engleske i Škotske, taj je običaj gotovo posve iščeznuo.

Posljednjih je godina bilo nekoliko inicijativa da se dan proglasi blagdanom, no sama činjenica da nema dokaza da je sv. George uopće bio Englez, da je rođen na otoku ili – štoviše – da je ikada uopće bio na njemu ponešto otežava ovu proceduru, čineći krajnji ishod tih inicijativa neizvjesnim. Bilo je također i pokušaja da se sv. George “smijeni” s mjesta sveca zaštitnika i zamijeni nekim drugim u čije bi porijeklo Englezi bili “sigurniji” – poput Edmunda ili pak sv. Albana.

Zanimljivo je da se dan sv. Georgea – kod nas znan kao Jurjevdan, Jurjevo ili Đurđevdan – aktivno slavi na Visu. Britanci koji su za Napoleonskih ratova izgradili nekoliko utvrda na Visu gdje su se borili protiv francusko-venecijanske flote donijeli su na ovaj otok nekoliko svojih običaja. Među njima je kriket svakako najneobičniji za naše podneblje, ali i proslava dana sv. Jurja također je pustila korijenje u viškoj tradiciji.

Legenda o sv. Jurju

Jednom davno, postojao je  mladi i plemeniti vitez Juraj. Juraj je volio pomagati ljudima, a posebno je volio životinje, i one velike i one male. Juraju je bila draga sva priroda. Često je jahao na svom konju diveći se čarima prirode.

Jednoga dana Juraj je čuo da je u nevolji neka daleka zemlja koju je napao veliki zmaj. Strašni zmaj uništavao je sve što su stanovnici te zemlje radili - trgao im je cvijeće, gazio sa svojim velikim stopama po pšenici, tjerao im je životinje i jako su ga se bojali. Ono što ih je najviše uplašilo bilo je to što im je oteo princezu koju su jako voljeli.

Juraj im je odlučio pomoći. Otputovao je na svom konju do te zemlje i pronašao strašnog zmaja.Kada je Juraj pronašao srašnoga zmaja i vidio da je život mlade princeze u opasnosti, snažno se nabacio kopljem na njega te ga opasno ranio.  Zmaj je onako ranjen i uplašen netragom nestao iz zemlje koja je ponovno postala sretna.

Ljudi su jako zavoljeli Jurja koji je postao njihov junak, a njegovzaštitini grb je postao i zaštitini grb kraljevine Engleske.

Napravite sami šareni plastelin/Make your own homemade colorful plasticine

Zašto kupovati nešto što možete i sami napraviti, brzo i lako. Osim toga, domaći plastelin neće vas puno koštati, a prikladan je i za najmanje ručice. Izuzetno podatan ne sadrži otrovne sastojke stoga ne morate brinuti ako vaše dijete i kuša koji komadić plastelina,što je vrlo moguće jer mala djeca imaju urođenu potrebu za multisenzoričkim istraživanjem svijeta oko sebe .

• 400 g oštrog brašna
• 130 g soli
• 40 g limunske kiseline
• 5 žlica ulja
• prehrambene boje (najbolje su u prahu, ali mogu i tekuće)
• 4 dcl vode

 Upute za izradu:

Vodu sa uljem staviti kuhati te dodati boju. Kada voda zakipi, lagano uz miješanje dodavati smjesu brašna, soli i limunske kiseline. Skloniti sa vrate te istresti na radnu površinu te nastaviti mijesiti rukama. Pripazite, smjesa je sada vrela pa možete pričekati trenutak ili koristiti gumene rukavice kako se ne bi opekli. Potrebno je mijesiti sve dok ne dobijete jednoličnu glatku masu koja se ne lijepi. Za razliku od slanog tijesta, ova masa se ne suši.Smjesa koju ste dobili podatnija je od plastelina, lako periva i trajna. Svi sastojci su jestivi tako da je možete ponuditi i najmanjoj djeci za igru. Smjesu čuvati u zatvorenim posudama ili vrečicama najbolje na hladnom mjestu.

Strašilo od bundeve

Osjećaj straha u djetetu mogu izazvati odvajanje od roditelja, grmljavina, mrak …. Provodeći kvalitetno vrijeme s djetetom, u igri ili jednostavno razgovorima, jačamo djetetovo samopouzdanje koje mu treba da shvati kako je i osjećaj najvećeg straha samo osjećaj koji će proći.

> Kako je sezona bundeva, sada je pravo vrijeme za izradu strašila od bundeve. Aktivnost izrade strašila od bundeve, idealna je prilika za razgovor s djetetom o njegovim strahovima te da ono spozna da se osjećaj strah ponekad izazivaju situacije i stvari koje na prvi pogled izgledaju strašno, a zapravo to i nisu, baš kao i strašilo od bundeve. Pomozite svojemu djetetu u prevladavanju osjećaja straha i izradite s njim strašno strašilo od bundeve, stavite ga na prozor ili balkon, te uživajte u svom trudu gledajući po mraku. Interesantno je kako ponekad, koliko god je neugodan osjećaj straha, uživamo u njemu i osjećamo trnce užitka po tijelu.

Potrebno:

• velika bundeva
• nož ili skalpel (koriste odrasli)
• vrijedne ručice djece i žlice za izdubljivanje unutrašnjosti bundeve
• svijeća

Odrezati gornji dio bundeve te izdubiti unutrašnjost. Izrezati oči, nos i usta. Umetnuti upaljenu svijeću u sredinu bundeve te poklopiti otvorenu bundevu izrezanim gornjim dijelom. Strašilo je gotovo!

Napomena!

Nemojte baciti sjemenke, već zaposlite dječicu da ih pažljivo odvoje od ostatka bundeve. Tako odvojene sjemenke osušite jer su sjemenke bundeve do dvadeset puta hranjivije od mesa bundeve.

Njezino veličanstvo: Bundeva

"Tikva, buča, bundeva, kako li se zove? Narančasta ili žuta, koje li je boje?"

Postoji mnogo vrsta bundeva od kojih su neke jestive, a neke nejestive, ali zbog svoje ljepote služe kao dekoracija pa zato ni ukrasne bundeve nisu beskorisne. U posljednje vrijeme sve su popularnije, a to nije ni čudno budući da osim svoje šarene ljepote, bundeve imaju mnogostruke dobrobiti za naše zdravlje.

Meso bundeve sadrži visoke razine antioksidansa, vitamina (karotena, vitamin C, E i K, te vitamini B grupe), minerala (kalij, fosfor, kalcij, željezo) te biljna vlakna. Upravo zbog karotena, bundeva je dobar saveznik u prevenciji pojave raka grla, želuca, jednjaka i grlića maternice, a zbog niske hranjivosti, poželjna je namirnica u dijetalnoj prehrani.Celuloza i pektin reguliraju probavu i djeluju umirujuće stoga se preporuča konzumiranje bundeve osobama s oboljenjima želuca i tankoga crijeva.


Ne jede se samo meso bundeve. Čak štoviše, sjemenke bundeve hranjivije su od mesa bundeve jer su znatno bogatije vitaminima i mineralima. Sjemenke se konzumiraju osušene, a pripremaju se tako da  izvadite sjemenke iz bundeva, isperete ih pod mlazom vode te procijedite u cjedilu. Pećnicu zagrijete na 160°C, te sjemenke rasporedite na protvanj obložen papirom za pečenje. Sjemenke se suše 1 sat. Kako bi se sačuvali svi hranjivi sastojci, preporuča se sjemenke oguliti neposredno prije jela pri tome pazeći da se ne ukloni sivozelena opna sjemenke jer je ona osobito bogata hranjivim sastojcima.

Sjemenke su odlično prirodno sredstvo protiv crijevnih parazita. Iz tog razloga, nerijetko se preporuča njihova konzumacija u liječenju dječjih glista.Od sjemenki bundeve se također pravi i ulje, tzv. bučino ulje. Najbolje je koristiti samo hladno prešano ulje koje sadrži lecitin - prirodni emulgator koji otapa ovapnjenje u krvnim žilama.

Još neke dobrobiti bundeve za zdravlje:

• pomaže kod gihta i reumatizma
• djelotvorna je kod opstipacije te olakšava tegobe kod upale debelog crijeva
• smanjuje kolesterol u krvi - snižava rizik od srčanih bolesti i moždanih udara.

Recept za pripremu prženih koštica:

Ili napravite ukusne i zdrave proteinske palačinke:

Sočna, slatka, kisela i hrskava?

Naravno riječ je o jabuci, jednom od najpopularnijeg i najzdravijeg voća. Odlična je svježa, u kompotu, štrudlama i kolačima, ali osim toga ima mnoge zdravstvene koristi za zdravlje.
Svakodnevnim konzumiranjem jabuke činimo mnogo za očuvanje svojega zdravlja stoga nije ni čudno da i jabuke imaju svoj dan koji obilježavamo 20. listopada. Često nam se događa da u svakodnevnoj prehrani zaboravimo na vrijednost voća. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prosječna potrošnja jabuka po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosi 15 kg godišnje.

Ona je prava mala riznica zdravih sastojaka koji pozitivno utječu na naš organizam. Jabuka potiče imunološki sustav organizma i vrlo je učinkovita u borbi protiv virusa i bakterija zahvaljujući kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari koja jabuka sadrži.

Ovisno o sorti, 100 g jabuke sadrži otprilike 85 g vode, 10,9 g ugljikohidrata te 3 g dijetalnih vlakana. U jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 te beta-karotena. Jabuka sadrži i minerale, mnogo kalija (100 do 180 mg) te kalcij, fosfor, magnezij i željezo.

Zahvaljujući velikom udjelu ugljikohidrata, posebno fruktozi i glukozi, opskrbljuje organizam energijom te sprječava umor i gubitak koncentracije. U borbi protiv zloćudnih stanica dokazano smanjuje rizik za pojavu karcinoma debelog crijeva.

Zahvaljujući karotinu štiti i od utjecaja štetnih UV-zraka. Jabuka, između ostalog i stoga što sadrži pektin i celulozu, potiče i regulira probavu, stabilizira crijevnu floru te pomaže kod poteškoća s probavom, posebno zatvora. Pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav jer sprječava nakupljanje štetnih tvari u krvi, snižava povišeni kolesterol u krvi i sprječava začepljenje krvnih žila pa tako smanjuje rizik za pojavu tromboze i ateroskleroze, a pozitivno djeluje i na rad srca.

Sadrži mnogo kalija, potiče izlučivanje suvišne tekućine iz organizma pa uz ostalo na taj način pogoduje i mršavljenju. Pozitivno utječe i na funkcioniranje bubrega, jetre i žuči. Zahvaljujući pak kalciju i fosforu pozitivno utječe na izgradnju kosti i zuba, a kako je bogata i fluorom sprječava karijes te jača i štiti zubno meso i usnu floru. Budući sadrži i do 90% vode i nimalo masnoća, jabuka uspješno gasi žeđ i osvježava nakon napornog treninga.

U njoj se krije i serotonin pa je u podizanju našeg raspoloženja uspješnija čak i od pločice čokolade. K tome jabuka smiruje i ublažava neurozu i razdražljivost te je dobrodošla i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje.

Bez obzira koju jabuku odabrali, crvenu, žutu ili zelenu, sjetite se stare engleske uzrečice:

"An apple a day will keep doctor away" - "Jedna jabuka na dan, otjetat će doktora iz kuće van".

DANI KRUHA

Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje – obilježavaju se svake godine tijekom listopada u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima, ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, te ograncima i granama Udruge Lijepa naša. Svečanostima Dana kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod i kao pojedinci bili podareni.

Obilježavanje Dana kruha u vrtiću i/ili školi

• razgovor s djecom i učenicima na temu “Od zrna do pogače” i “Plodovi našeg zavičaja" 
• upoznavanje djece i učenika s kulturom ophođenja prema kruhu i zbrinjavanjem njegovih ostataka 
• spoznajno-istraživačke aktivnosti: „Od zrna do kruha“(runjenje kukuruza, mljevenje kukuruza u brašno, pripremanje i pečenje različitih vrsta kruha i krušnih proizvoda), manipuliranje brašnom: sijanje i presipavanje brašna 
• umjetničke aktivnosti: priče: „Mala crvena koka i zrno pšenice“, „Od zrna do pogačice“, „Djedova pogača“, „Djevojčica dobra kako kruh“, slikovnica: „Anin Kruščić“ 
• aktivnosti različitog izražavanja i stvaranja: „Kukuruz“, crtanje olovkom 
• „Ja sam mali pekar“, crtanje flomasterom, pjevanje: „Pekar“ i „Mlin na vodi“, dramatizacija umjetničkih tekstova: „Mala crvena koka i zrno pšenice“ 
• životno praktične i radne :„U pekara je čista kuhinja“, izrada kruha (izrada i oblikovanje tijesta u kruščiće te pečenje) 
• raznovrsne igre : : „Zrno u kučici", matematička igra, „Čarobno brašno“, crtanje po ploči s brašnom, igra uloga: „Mi smo mali pekari“ i poklapalica: igra slovima – napiši riječ 
• igre s pjevanjem: „Igra mlina“ i natjecateljska igre: „Tko će prvi do mlina" 
• organiziranje izložbi (sjemenke žitarica, ljekovito bilje, gljive, izložba starih vrsta jabuka) i predavanja 
• izložbe radova djece i učenika na temu Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje: literarni radovi, likovni radovi, fotografije, plakati, izrada kruha i peciva, uređivanje izložbenih prostora, scenski izraz (prikaz običaja, igrokaz na određenu temu – može biti poznato djelo iz književnosti ili učenički uradak)

Sve gore navedene aktivnosti mogu se prikazati djeci, učenicima, roditeljima i uzvanicima na svečanostima u dječjim vrtićima/školama, uz već tradicionalne aktivnosti:

• pripremanje i pečenje različitih vrsta kruha i krušnih proizvoda 
• izložba plodova užeg zavičaja 
• predstavljanje zavičajne kuhinje 
• zajedničko blagovanje kruha i plodova zemlje 
• postavljanje svečanog stola 
• blagoslov kruha i plodova zemlje 
• darivanje kruha–simbola obnove i blagostanja

04.10. Međunarodni dan zaštite životinja/World Animal Day

Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se svake godine 4. listopada s naglaskom na jedinstven odnos ljudi i životinja i važnost životinja u našem životu. Prvi je put taj dan obilježen 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama. Udruge za zaštitu životinja diljem svijeta obilježavaju taj dan kako bi upozorile ljude na probleme životinja te ih potaknule na razmišljanje o svojem odnosu prema njima.

Celebrate World Animal Day - 4 October

Building the celebration of World Animal Day mobilizes people for action now for a better future for animals.Throughout history, social movements (mass actions) like World Animal Day, have always been a major vehicle for ordinary people’s participation in politics, and key in fighting for social justice and reform. The lives of animals are profoundly affected by the actions of individuals, businesses, and nations. It’s therefore essential that, as sentient beings, their rightful status as recipients of social justice is established and translated into effective animal protection. Through increased awareness and education, we can help develop a compassionate culture which feeds into legal reform and social progress to make this world a fairer place for all living creatures. A world where animals are recognized as sentient beings and full regard is always paid to their welfare.

Dječji tjedan

”Ljubav djeci prije svega!” je moto pod kojim obilježavamo Dječji tjedan u cijeloj Hrvatskoj, s posebnim apelom na odrasle da imaju u vidu prijedloge djece o stvarima koje ih se tiču.

Dječji tjedan u svijetu se obilježava svakog prvog punog tjedna u listopadu, a prvi dan u tom tjednu je Međunarodni dan djeteta. Ove godine dječji tjedan počinje u ponedjeljak, 03. listopada, a završava u nedjelju, 09. listopada.

Ciljevi Dječjeg tjedna, utvrđeni prije više od tri desetljeća i danas su isti:
google-site-verification: googledc8dbf4670ed8d3e.html

1. usmjeravanje pažnje javnosti na ostvarivanje prava, potreba i aktivnosti s djecom i za djecu
2. organiziranje posebnih i prigodno odabranih igara, priredbi i kreativnih aktivnosti za djecu u danima Dječjeg tjedna
3. pokretanje novih akcija šireg značaja za razvoj i odgoj djece
4. poticanje volonterskog stručnog i općeg rada odraslih s djecom
5. poticanje aktivne participacije djece u aktivnostima zajednice.

Dječji tjedan obilježavamo provodeći različite aktivnosti usmjerene djeci kojima ostvarujemo različite dobrobiti za djecu te razvijamo mnoge kompetencije djece.

Aktivnosti usmjerene djeci kojima možemo obilježiti Dječji tjedan:

• čitanje slikovnica i priča o pravima djece, siromašnoj djeci i sl.
• razgovorima o njihovim pravima, njihovim prijateljima, najdražim igračkama, djeci bez roditelja, siromašnoj djeci i sl.
• sudjelovanje u humanitarnim akcijama kao npr. prikupljanje igračaka za potrebitu djecu
• provođenje zabavnih igara s pjevanjem, smiješnih igara riječima ili pokretima i sl.
• poticanje djece na likovni izraz: Moj najbolji prijatelj, Moja najdraža igračka, Imam pravo iskazati osjećaje/na igru/zdravu prehranu/na ljubav itd.
• izrada igračaka od različitih prirodnih i prirodno-neoblikovanih materijala
• organiziranje druženja djece (igrokazi, šetnje, ples i sl.)
• izrađivanje plakata sa porukama djece usmjerene odraslima (npr. kako možemo pomoći siromašnoj djeci, kako učiniti svijet boljim mjestom za sve, kako živjeti u miru itd.).

Uz brojne tradicionalne aktivnosti ovogodišnji Dječji tjedan obogaćen je i novom aktivnošću u okviru projekta društvene odgovornosti „Neka odrastanje bude dječja igra“ koji Savez društava Naša djeca Hrvatske provodi s tvrtkom Beiersdorf. U već tradicionalnom tjednu posvećenom djeci i ispunjenom raznovrsnim aktivnostima i programima koje Savez DND i Društva Naša djeca organiziraju desetljećima, ove godine roditelji i djeca u lokalnim Društvima Naša djeca u okviru NIVEA projekta mogu sudjelovati u izradi igračaka, naučiti zašto je igra izuzetno važna za odrastanje te kako kvalitetno provoditi slobodno vrijeme kroz igru.

U sklopu ovogodišnjeg projekta, edukaciju je prošlo 50 volontera Društava Naša djeca s područja cijele Hrvatske kroz tri programa – dva likovno-kreativna i jedan dramsko-lutkarski seminar. Likovno – kreativne radionice održale su dugogodišnje stručne suradnice Saveza DND, Mirjana Kranželić, samostalna likovna umjetnica i Goranka Vlahović, modna dizajnerica i kostimografkinja. Ksenija Rožman, prof. hrvatskog jezika i dramska pedagoginja i Zvjezdana Balija, odgojiteljica i lutkarica bile su zadužene za dramsko-lutkarske radionice. Sudionici edukacija izradili su preko 120 različitih igračaka te održali jednu dramsku i jednu lutkarsku prezentaciju. Educirani volonteri Društava naša djeca, koji su prošli kreativne seminare i edukaciju u sklopu projekta, tijekom NIVEA Dječjeg tjedna održat će besplatne radionice za roditelje i djecu s ciljem poticanja obitelji na zajedničko druženje i kreativno stvaralaštvo kroz igru. Jedna od tema radionica bit će i igračka – kako izraditi igračku u svom domu te koje materijale koristiti prilikom izrade. Dio igračaka i dječjih uradaka izrađenih na radionicama predstavit će se na izložbi o igračkama koja će se održati u studenom u Zagrebu.

Upravo je i igračka glavna tema nagradnog natječaja koji se provodi na mrežnim stranicama nivea.hr/djecja-igra do 6. listopada. Dizajnerice Slavica Farkaš, Tea Janković, Iva Risek i Adriana Pavelić za potrebe projekta izradile su prototipove igračka, a javnost će odabrati najbolji koji će se producirati u limitiranom izdanju. Pobjednička igračka koristit će se u edukativne svrhe s ciljem promicanja igre i igračke kao sastavnog dijea odrastanja svakog djeteta.

I vi se možete uključiti u glasovanje i sudjelovati u odabiru najboljeg prototipa – na https://www.nivea.hr/nivea-noviteti/djecja-igra odaberite svog favorita i putem prijavnog obrasca objasnite koja je vaša omiljena igračka i zašto te uz malo sreće možete osvojiti i tjedni NIVEA poklon paket.

Ovdje možete preuzeti Smjernice za Dječji tjedan 2016., a ovogodišnji plakat na sljedećem linku.

Strani jezik i govorne teškoće

Prva važna pretpostavka pri upisu djeteta u bilo kakav program ranog učenja stranoga jezika je da je dijete dostiglo za svoju dob očekivanu jezičnu zrelost materinjeg jezika. Ima li Vaše dijete ikakve govorno-jezične teškoće, kao što su zamuckivanje i jezična nezrelost, mudrije je posvetiti se adekvatnom logopedskom tretmanu nego ga upisivati u školu stranih jezika.

Prije samog upisa, svakako se savjetujte sa stručnjacima, voditeljima i pedagozima koji će Vam moći potvrditi da je vaše dijete spremno za usvajanje stranog jezika.

TEŠKOĆE U GOVORNO JEZIČNOM RAZVOJU

1.POREMEĆAJI ARTIKULACIJE-IZGOVORA

Neispravan izgovor glasova-dislalya u većine djece spontano nestaje tijekom ranih godina života. Međutim kod neke djece umjesto da spontano nestaju one postaju sastavnim dijelom njihova govora koji je onda nerazumljiv za okolinu. Vršnjaci iz djetetove okoline često nemaju razumjevanja za takav govor te dijete biva izolirano.

Postoje tri oblika neispravnog izgovora glasova:

1. OMISIJA - izostavljanje glasova u riječi (plavo-pavo, Marko-Mako…), ovo je normalno za djecu do 3 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati
2. SUPSTITUCIJA - zamjena glasova drugim glasom (Luka-Juka, riba-wiba…), ovo je normalno za djecu do 4 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati
3. DISTORZIJA - iskrivljeni izgovor nekog glasa

Nesigurna predodžba glasovne strukture riječi (leksička dislalija ) ili tzv. nesigurna riječ (nisu krivi glasovi već njihov razmještaj), primjerice Zagreb-Zabreg, lokomotiva-lokotomotiva,traktor-tratkor, crkva-cvrka...). Ovaj problem može se javiti u ranom jezičnom razvoju. Najčešće spontano nestaje, a ako to nije slučaj do kasnijeg predškolskog uzrsta (5.godine) treba potražiti stručnu pomoć logopeda, jer može ukazivati na postojenja jezičnih problema u djeteta.

Najčešči uzroci poremećaja artikulacije (izgovora) su:

•  odstupanja u građi ili funkciji organa za artikulaciju (jezik, usne, meko nepce…)
• oštećenje ili gubitak sluha
• intelektualno zaostajanje
• loš fonematski sluh (nerazlikovanje između glasova u riječi)
• loš govorni uzor.

2.MUCANJE

Mucanje je poremećaj u tečnosti govora. Osoba sa ovim poremećajem zna što želi ili treba reći ali uslijed neusklađenosti pokreta njezinih govornih organa disanja nastaju teškoće u obliku mucanja.

Više je kritičnih perioda za pojavu mucanja, a najčešće se može javiti između 2. i 5. godine života zbog:

• naglog povećanja fonda riječi
• naglog razvoja gramatike
• razvoja kontrole govora
• završetka formiranja baze govora
• stresa u obitelji i okruženju

Manifestira se ponavljanjem, produljivanjem i umetanjem glasova, slogova ili riječi za vrijeme govora. Ovakvo mucanje naziva se i fiziološko mucanje, i ono u većini slučajeva pod normalnim okolnostima spontano nestaje. U suprotnom slučaju potrebna je stručna pomoć logopeda, jer se radi o razvoju «pravog» tipa mucanja. Bez obzira na godine pomoć kod mucanja je moguća.

Kako se ponašati prema osobi koja muca:

• u razgovoru biti strpljiv te usmjeriti svoju pažnju na ono što osoba govori a ne kako govori
• ne izbjegavati gledanje u oči
• ne pokušavati završiti riječ ili rečenicu umjesto te osobe
• ponašati se kao u svakoj drugoj situaciji

3.JEZIČNE TEŠKOĆE

Jezične teškoće su poremećaj u kojem dijete nema sposobnost razumijevanja, strukturiranja i izražavanja jezične misli. Može biti izražena kao:

• teškoće u zapamćivanju riječi (ormar-«Ono u što slažemo robu»...)
• nepravilnoj upotrebi gramatičkih oblika («Vani pada kiši»...)
• opća nesposobnost verbalnog izražavanja (kratke rečenice, oskudan fond riječi)

4.DYSARTRIA

Dysartria je poremećaj koji se manifestira usporenim, slabim, nepreciznim i nekoordiniranim pokretima govorne muskulature. Ponekad se javljaju teškoće prilokom gutanja i žvakanja. Najčešći uzroci su:

· oštećenje živca (CNS) koji kontrolira određene mišiće ili organe govora (jezik, jedna strana mekog nepca , glasnice).

Preuzeto sa: VERBUM SANUM-LOGOPEDSKI KABINET

Kada početi sa učenjem stranog jezika

Roditelji su često u dvojbi trebaju li upisati dijete na tečaj ili u program stranog jezika koji je u ponudi vrtića u slučaju kada ono ima određenih govornih teškoća. Kakvo je mišljenje struke o tome, prof.logoped R.Kožul kaže:

"Iako danas postoje istraživanja i pristupi učenju koji naglašavaju rano upoznavanje djece s drugim jezikom uz sadržaje prikladne dobi djece, vrlo je važno uzeti u obzir i tijek govorno-jezičnog razvoja djeteta – postoji li zaostajanje u razvoju govora? Ima li dijete teškoća na morfološkoj i/ili sintaktičkoj razini? Što kada su prisutne teškoće izgovora? Upravo zbog ovih pitanja neki znanstvenici zagovaraju učenje stranih jezika nakon treće godine, kada dijete ovlada osnovama materinjeg jezika. Brojni su primjeri iz prakse kada dvojezičnost djetetu stvara komunikacijski problem i kada je potrebna pomoć stručnjaka - logopeda kako bi se prisutne teškoće reducirale i u konačnici uklonile. U slučaju teškoća izgovora ili nekih drugih govorno-jezičnih teškoća svakako je dobro potražiti savjet logopeda koji će procijeniti razinu usvojenosti materinjeg jezika i eventualna odstupanja te njihov utjecaj na usvajanje stranog jezika.Možemo zaključiti kako učenje stranih jezika od najranije dobi ima brojne prednosti, ali je dužnost roditelja i odgojitelja praćenje mogućnosti djeteta u usvajanju sadržaja na stranom jeziku te njihova usklađenost s dobi djeteta"

Preuzeto sa: LINQUA STUDIO - ŠKOLA STRANIH JEZIKA ZA DJECU

Priprema za školu: Pravilno držanje olovke i grafomotorika

Grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja. Djeca od najranije dobi razvijaju finu motoriku ruku, odnosno pokrete šake i prstića.

U razvijanju fine motorike djeci možemo  pomoći zabavnim igrama poput nizanja, redanja, slaganja, otkopčavanja, zakopčavanja, provlačenja i vezanja vezica... Sposobnost koju će mališani razviti, preduvjet je za uspjeh u kasnijim grafomotoričkim aktivnostima, crtanju, bojanju i pisanju.

Osim razvijanja  fine motorike prstiju i šake, dijete grafomotoričkim aktivnostima razvija i  pažnju, koncentraciju, orijentaciju, govor, spoznaju. Ono pamti otprije usvojene pokrete, koristi se njima u novim situacijama i razmišlja.

Kako djeca drže olovku

Interes za olovku, djeca pokazuju već u dobi od godine dana. Olovku grabe cijelom šakom, koristeći rame kako bi micali olovku. S otprilike dvije godine, hvat olovke je donekle napredniji. Od druge do treće godine, djeca olovku drže prstićima, ali još uvijek nepravilno. Nema otvorenog luka između palca i kažiprsta i ruka se miče kao cjelina.

U dobi između tri i pol i četiri godine godine, olovka se drži s tri prsta, ali se prilikom pisanja miče cijela šaka umjesto prstiju.

S otprilike pet godina (najkasnije do šeste), hvat olovke postaje pravilan. Olovka se tada drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjaka), a prilikom pisanja miču se prsti.

Tek ovaj hvat (tzv. pincentni hvat) omogućava maksimalnu kontrolu i fleksibilnost prilikom pisanja.


Kojom ručicom pisati

Otprilike do druge godine starosti, djeca podjednako koriste lijevu i desnu ruku. Stručnjaci savjetuju da se do te dobi djeci predmeti stavljaju između ruku, kako se ne bi utjecalo na njihov izbor. Moguće je da će dijete prvo pretežno koristiti desnu ruku, a zatim će odjednom početi davati prednost lijevoj. Tek između druge i treće djetetove godine, roditelji mogu početi zapažati radi li se o malenom dešnjaku ili ljevaku. Sklonost određenoj strani, osim ruku obuhvaća i ostale dijelove tijela: stopala, noge, oči pa čak i uši. Stoga se ta karakteristika može zapaziti i u situacijama kao što su uspinjanje stepenicama (kojom nožicom započinje uspinjanje) ili igranje nogometa (kojom nogom "puca" loptu).

Do pete godine, 90 posto djece pokazuje sklonost upotrebi jedne ruke u većini aktivnosti koje se vrše rukama. Neka dijete što češće bude u prilici crtati i bojati i nemojte utjecati na to u kojoj će ruci držati olovku.

Kad dijete odbija crtati i pisati

Najčešći razlog zbog kojega djeca odbijaju aktivnosti olovkom je vezan uz poteškoće na koje pritom nailaze. Nemojte forsirati i uvijek imajte na umu dob djeteta i njegove sposobnosti. Grafomotorika je sposobnost koja se razvija i vježba. Crtanje i pisanje pokušajte potaknuti na zabavan način, a djetetov lijep rad možete i nagraditi.

Igre za vježbanje pravilnog hvata olovke

• Dijete gužva maramicu u ruci, počevši od jednog kuta, tako da mu se cijela maramica smjesti u šaci.
• Crtanje voštanim bojama koje su se istrošile ili izlomile, tako da su ostali kratki komadići. Male komadiće dijete neće moći držati šakom, već će upotrijebiti prstiće i vježbati njihov položaj.
• Dijete prepoznaje predmete opipavajući ih rukom.
• Guljenje mandarina ili manjih naranči. Time će dijete vježbati hvat prstima i povlačenje (kod guljenja).
• Dijete uz pomoć pipete prebacuje kap po kap vode iz jedne čaše u drugu. Ovime razvija jačinu prstiju i koordinaciju pokreta.
• Premještanje olovke među prstima, u smjeru od palca prema malom prstom i natrag, prvo jednom, a zatim drugom rukom.



Poželjne grafomotorne vještine prije polaska u školu


• postoji fleksibilnost šake i prstiju, dijete pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
• po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke, ravne kružne i valovite linije
• zna precrtati geometrijske likove: krug, kvadrat, trokut, romb
• zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima




Izvor:  http://www.pjesmicezadjecu.com/mamin-kutak/pravilno-drzanje-olovke.html




PREPORUČENE KNJIGE I SLIKOVNICE:




1. Edita Slunjski: Kad djeca pišu, broje, računaju....- Neobične igre obićnim materijalima
2. Mira Čudina Obradović: Igrom do čitanja
3. Suzane  Stocklin-Meier: Oblikujemo papir i učimo kroz igru 

Old MacDonald

Novi!!!

U svijetu sporta 3

Još nekoliko ideja za aktivnosti vezane za sport:

Balonomet

Napravite rekete od papirnatih ili plastičnih tanjurića koje su djeca ukrasila u likovnoj tehnici po želji. Napušite balon, dogovorite pravila i balonomet može početi!

Trakice za vježbanje

Rekvizite za vježbanje možete izraditi i sami. Trakica za vježbanje je odlično sredstvo za motiviranje za vježbanje. Potrebna vam je papirnata trakica (ako nemate možete izrezati i od vrečica) te drška napravljena npr. od savijenog debljeg papira ili sl.. Debljina trakica može biti oko 1-2 cm, a dužina po želji. Neka djeca  ukrase trakice flomasterima i drškice po  svojoj želji. 

Bingo

Izradite predloške za igru bingo sa sličicama različitih sportova. Za svaki sport izradite posebne kartice za izvlačenje. Izvlačite sličice jednu po jednu. Djeca prekrivaju polje sa sportom koje ste izvukli, a tko prvi prekrije sva polja/sportove zove "Bingo".  Besplatno skinite predložak za bingo OVDJE.

Hrvatski olimpijski dan, 10.09.

Hrvatski olimpijski odbor je 2007. godine pokrenuo program pod nazivom Hrvatski olimpijski dan kojem je cilj potaknuti građane svih dobnih skupina na aktivno bavljenje sportovima koji su im na raspolaganju u njihovim sredinama. Hrvatski olimpijski dan jedinstveni je naziv za nacionalnu sportsku manifestaciju koja se obilježava 10. rujna, na dan osnivanja Hrvatskog olimpijskoga odbora. Cilj organiziranja obilježavanja ovog dana u vrtićima i školama je da se djeci ukaže na važnost bavljenja sportom i fizičkom aktivnošću.

Za obilježavanje Hrvatskog olimpijskoga dana djeca se u vrtiću pripremaju kroz različite aktivnosti kao što su između ostaloga:

• razgovori o sportovima koji postoje,
• razgovori o sportašima koje poznaju,
• istraživačke aktivnosti: „Što su olimpijske igre – simbolika krugova na zastavi olimpijskih igara“, „Sportski rekviziti: istraživanje rekvizita, pridruživanje rekvizita određenom sportu…“, „Poznati i uspješni hrvatski sportaši“ itd.
• likovne aktivnosti: „Sport koji poznajem“, „Kad odrastem želim biti spotaš “, „Sportski rekviziti“, „Ovako mi vježbamo“ i dr.
• provođenje različitih sportsko-natjecateljskih igara na otvorenom ili u sportskoj dvorani: skok u dalj, potezanje užeta, gađanje u metu, štafeta, poligoni sa zaprekama i sl.

Provođenjem ovakvih aktivnosti:

• osigurava se osobna i tjelesna dobrobit za djecu: usvajanje zdravog načina života i navika korisnih za zdravlje, usavršavanje prirodnih oblika kretanja, razvoj fine i krupne motorike, usvajanje različitih vještina: točnost, preciznost, balansiranje na jednoj nozi itd.
• ostvaruju se vrijednosti: znanja o važnosti bavljenja sportom i sportu uopće, humanizma i tolerancije kroz građenje zajedništva  i osjećaja pripadanja vrtiću, kreativnosti poticanjem djece na likovno izražavanje
• razvijaju se kompetencije komunikacije na materinskom jeziku poticanjem djece na prepričavanje i pravilan razumljiv i izražajan govor, matematičke kompetencije kroz razvoj prostorne orijentacije i shvaćanje prostornih odnosa: u, na, naprijed, nazad, gore, dolje, ispod, iznad,lijevo, desno. Socijalna i građanska kompetencija razvija se u jednoj demokratskoj atmosferi ispunjenoj pozitivnim međusobnim odnosima suradnje, pomaganja prihvaćanja i poštovanja.

Predškola

PREDŠKOLA je priprema djece za polazak u školu. Ona je prostor između obiteljskog doma, dječjeg vrtića i osnovne škole.

Psihofizičke razvojne osobine djece u dobi pred školu:

- razvijen pojam o sebi i svojim mogućnostima
- natjecateljski duh, želja da se u nečemu nadmaši vršnjake
- sakupljanje različitih predmeta.

Djeca predškolske dobi sposobna su:

• vladati svojim fiziološkim potrebama 
• govorno se izražavati 
• vješto se kretati u prostoru i djelovati u njemu 
• razlikovati ponašanja koja sredina ocjenjuje kao pozitivna od negativnih 
• usvojiti pojmove i generalizirati ih 
• logički misliti i zaključivati na temelju poznatih im elemenata 
• shvatiti postupke i uzroke nečijeg djelovanja 
• usmjeravati pozornost na različite stvari, shodno motivaciji 
• shvatiti pojam vremena, ali samo za sadašnjost. 

Djeca pred školu trebala bi imaju razvijene slijedeće prečitačke vještine:

• razumijeti priče koje mu se pričaju, znati prepričati jednostavnu i kratku priču 
• shvatiti da pisani tekst sadrži pisanu poruku 
• znati kako se drži knjiga, okreću listovi, kako tekst teće s lijeva nadesno, i odozgo nadolje 
• znati da se tekst sastoji od rečenica, rečenica od riječi, a riječ od glasova 
• prepoznati sluhom pojedinačne glasove u riječi te znati rastaviti riječi na glasove (glasovna analiza) te sastaviti glasove u riječ (glasovna sinteza) 
• prepoznavati slova abecede 
• znati pročitati i napisati vlastito ime. 

Osnovne obveze predškolaca su:

- PREMA SEBI (zdravlje, vlastiti razvoj, usvajanje higijenskih i radnih navika, pravila o čuvanju zdravlja)
- PREMA DRUGIMA (uljudno ponašanje, pomaganje, suradnja, razumijevanje, uvažavanje, nenasilno rješavanje sukoba,...)
- PREMA OKOLINI.

Osnovna obilježja pripreme djece za polazak u školu su:

- zadovoljavanje dječjih primarnih (bioloških) potreba, koliko je to moguće, u suradnji s roditeljima
- nastojanje da dijete dobije osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti
- pružanje svakom djetetu prigode za samo ostvarivanje i stjecanje povjerenja u sebe, a time i stvaranje pozitivne slike o sebi i o svojim mogućnostima
- praćenjem razvoja djeteta moguće je uočiti posebne potrebe djeteta i s njima usklađivati odgojne postupke.

Predškola polaznicima omogućuje:

- raznovrsne razvojne poticaje
- povoljno ozračje kao ne upitan okvir za djelotvoran pozitivni učinak takvih poticaja
- prepoznavanje i prevencija razvojnih poremećaja.

OSNOVNO O USTROJSTVU PREDŠKOLE

Zadaćama i namjeni predškole trebaju odgovarati:

- prostor i oprema
- pokućstvo (namještaj)
- audio-vizualna sredstva
- sredstva za likovno i govorno-scensko izražavanje djece
- sredstva za glazbeno izražavanje
- sredstva za istraživanje
- razni oblikovani i neoblikovani materijali.


Vrijeme provedbe (trajanje predškole za djecu koja nisu uključena u redoviti program, odnosno ne idu u vrtić): uobičajeno je od 150 – 170 sati.

Sudionici provedbe programa predškole:

Ravnatelj ustanove, osim voditeljice, najodgovornija je osoba za osiguranje potrebnih preduvjeta za normalan rad predškole.

Voditeljica uz sudjelovanje i pomoć ostalih sudionika – suradnika, ostaje temeljnim, neposrednim izvršiteljem i kreatorom izvedbenog programa.

Stručni profil voditelja predškole treba obuhvaćati:

• temeljito poznavanje mogućnosti djece u 6. godini života
• temeljito poznavanje programa odnosno svih činjenica važnih za stvaranje dobrog izvedbenog programa
• poznavanje i znalački odabir načina i sredstava za koje se zna da će imati najveći učinak u razvojnom poticanju djece
• osposobljavanje za uspješnu komunikaciju sa svim čimbenicima koji mogu doprinijeti uspješnom pripremanju djece za polazak u školu, ponajprije roditeljima polaznika predškole
• sposobnost i otvorenost za prihvaćanje i upoznavanje novih znanstvenih spoznaja koje će smišljeno nastojati ugraditi u djelokrug (program) rada predškole
• razumijevanje potreba, želja, osjećaja, tegoba i mogućih problema svakog djeteta
• uspostavljanje suradničkih odnosa s roditeljima polaznika.

ZRELOST DJECE ZA POLAZAK U ŠKOLU

Zrelost djece za polazak u školu promatra se kroz:

1.FIZIČKA ZRELOST

Fizički zrelim smatra se dijete koje zadovoljava stupanj tjelesne razvijenosti s obzirom na kronološku dob (prosječna visina za dječake je 120 cm, a za djevojčice 117 cm; prosječna težina šestogodišnjeg djeteta iznosi oko 20 kg).


2. INTELEKTUALNA ZRELOST

Odgovarajuća intelektualna zrelost podrazumijeva razvijenost opažanja, stabilnost pažnje , govornu razvijenost, te razvijanost mišljenja i pamćenja.
Šetnja, pranje, odijevanje, pospremanje stana ili SDB (soba dnevnog boravka u vrtiću) i druge prilike omogućavaju da u prirodnoj atmosferi vježbamo opažanje djece. Različite slagalice, domino, konstrukcijske igre bolja su priprema za učenje, čitanje i pisanje nego forsirano učenje slova.
Za učenje vještine čitanja i pisanja važno je vidno i slušno opažanje. Točnost slušanja razvija se i čitanjem ili pričanjem različitih priča i pjesmica, govornim igrama, igrama riječima.
Pažnja je bitna funkcija dječje intelektualne zrelosti. Kod šestogodišnje djece prevladava nehotična (nenamjerna) pažnja.
To utječe na organizaciju i metode odgojno-obrazovnog rada u školi. Nastava mora biti zanimljiva, sadržajno i metodički primjerena djeci tog uzrasta (u početku aktivnost treba trajati 25-30 minuta, a kasnije i duže).
Govor je jedan od bitnih uvjeta ljudske komunikacije, prenošenja iskustva, učenja.
Dječji govor može se razviti jedino u socijalnom okruženju. Dijete će govorom izraziti svoje osjećaje, namjere ili zahtjeve, ali isto tako razumjeti tuđi govor.

Za početak školovanja osobito su važne misaone funkcije djeteta.


3. EMOCIONALNA ZRELOST

Emocije ili osjećaji osobito su važni za socijalni život djeteta.
Emocionalna zrelost znači da dijete reagira primjereno određenoj situaciji.
Djeca počinju racionalno objašnjavati svoje i tuđe ponašanje, a to onda omogućuje i kontrolu tog ponašanja.
Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku disciplinu teško podnosi.
Emocije olakšavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, što mu pomaže u razvijanju svijesti o sebi.


4. SOCIJALNA ZRELOST

Socijalna zrelost najuže je vezana za emocionalnu zrelost. To podrazumijeva da prvoškolac ima svoj krug prijatelja s kojima se igra i druži i koji ga prihvaćaju kao ravnopravnog partnera, ali isto tako podrazumijeva prilagođavanje na društvene obveze i njihovo što temeljitije ispunjavanje u onoj mjeri u kojoj je to u stanju većina djece te dobi.
Važno je usmjeriti dijete da samo vodi brigu o svojim stvarima. Dijete postepeno razvija različite socijalne vještine, kao što je npr. suradnja, popuštanje, iskazivanje vlastitih potreba, stvaranje prijateljstava. Potrebno je kod djece kontinuirano razvijati samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti.
Važno je naučiti dijete da poštuje i tolerira različitost među djecom i da u tim različitostima otkriva nečije kvalitete.
Djeci se isto tako mora dopustiti pravo na samoću te treba poštivati njihovu intimu. Potrebno im je i određeno vrijeme da se prilagode novim situacijama, te da razviju toleranciju na frustraciju. S vremenom će se spontano uključiti u grupu, prihvatiti pravila ponašanja i razviti osjećaj pripadnosti.

Kako mi možemo pomoći djetetu kako bi što spremnije krenulo u školu?

• razvijanjem pozitivne stavove djeteta prema školi 
• poticanjem interesa djeteta prema školi vlastitim pozitivnim stavovima prema školi 
• razvijanjem radnih navika djece (pospremanje igračaka, dovršavanje započete aktivnosti...) 

LITERATURA:

1. Anka Došen - Dobud: "Predškola - voditelj za voditelje i roditelje"

Sretan početak nove pedagoške godine!

Svim učenicima, učiteljima, odgajateljima, roditeljima i svima ostalima bez kojih bi odgoj i obrazovanje bili manje kvalitetni ili čak i nemogući, želim što uspješniju cijelu pedagošku godinu 2016./2017 (posebno mojoj Gabici koja kreće u 8. razred želim da da sve od sebe i otkrije/spozna/odluči što i gdje želi dalje poslije osnovne škole)!

Za početak da se i ja malo pohvalim. Naime, ove pedagoške godine imam čast, zajedno sa svojom kolegicom, voditi cjelodnevni program ranog učenja engleskog jezika. Agonija oko formiranja engleske grupe trajala je nekoliko mjeseci i već kad smo bile uvjerene da neće biti ništa od toga, dobile smo obavijest da ipak krećemo sa engleskom grupom. Jeeeej.... Moram priznati da sam jako uzbuđena, ali i pod velikim stresom jer posao koji nas čeka nije nimalo lak. Ali kako se ono kaže "svaki je početak težak". Da se razumijemo, ne bojim se da mi nećemo kvalitetno odraditi posao jer, naravno, dat' ćemo sve od sebe, već se bojim da nećemo ispuniti očekivanja roditelja (djeca su uvijek najmanji problem) jer očekivanja pojedinih roditelja u današnje vrijeme ne da su prevelika, nego i nerealna. Ali u jednu ruku to je i u redu jer nas to gura naprijed i da dajemo sve od sebe. No, dobro to su samo moji strahovi, a uvjerena sam da su većinom neopravdani i da će sve biti u najboljem redu.

Što se tiće grupe, za sada brojimo 23 djece u dobi od 4 do 6. godina. Klinci su super, oduševljeni su činjenicom da idu u englesku grupu. Većina ih ima već neko predznanje, što je odlično, a ostali brzo upijaju sa velikom željom za učenjem što i nas uvelike raduje. Zaboravih reći da se zovemo "Muffins" (prijedlog kolegice-roditelja) pa smo sada i najslađa grupa u cijelom vrtiću.

S obzirom na okolnosti, od sada nadalje na blogu ću postavljati i dijeliti s vama aktivnosti i ideje za provođenje aktivnosti vezane za učenje engleskog jezika. Više o ranom učenju engleskog jezika pročitajte OVDJE. 

Mi smo već počeli sa provjerom znanja i ponavljanjem pjesmica koje su djeca naučila, a u slijedećem postu detaljno ću vam opisati aktivnosti i sredstva za učenje boja kroz igru. Sve aktivnosti se mogu iskoristiti i u redovitom programu, samo prilagođeno dobi djece.

Svi ste pozvani komentirati, dijeliti svoja iskustva, ideje ili čak kritike, ali molim samo one konstruktivne naravi naravno.

Za kraj ću s vama podijeliti nekoliko linkova jako  korisnih web stranica na kojima možete pronaći priče, pjesmice, ideje, besplatno skidati flashcards potrebne za realizaciju istih, ma sve potrebno za planiranje i realiziranje različitih aktivnosti.

Korisni linkovi:

http://www.songsforteaching.com/index.html

http://learnenglishkids.britishcouncil.org/en/

http://www.kizclub.com/

http://supersimplelearning.com/

http://www.sparklebox.co.uk/

http://esl-kids.com/

http://www.makinglearningfun.com/index.html

http://www.preschool-plan-it.com/

http://www.earlylearninghq.org.uk/

P.S. Radujem se našem druženju. Lijepi pozdrav do slijedećeg posta. Bye!