Dijete i slikovnica

Svakodnevno čitanje djetetu omogućit će mu da spozna da je knjiga važan izvor uživanja u priči, zapletu, ljepoti, riječi i slici. Najbolje je čitanje koje se odvija uz osjećaj povezanosti, topline i zajedničkog uživanja u priči. Stoga je dobro da dijete sjedi u krilu, da i samo gleda slikovnicu, prati tijek priče na stranici uz gledanje slike i redova slova te da mu roditelj/odgajatelj pokazuje gdje se nalazi riječ koju upravo čita.

Najprije se čitaju slikovnice jednostavnog sadržaja, jasnih slika i s jednim ili dva glavna lika. Ozračje treba biti opušteno i toplo. Takvo zajedničko čitanje slikovnica razvija u djetetu ljubav prema knjizi i čitanju, ali i djetetove govorne sposobnosti. Govorne su sposobnosti preduvjet čitalačkih sposobnosti i kasnijeg napretka u školi.

Da bi čitanje bilo učinkovito ono se odvija na određen način. Najprije mala djeca komentiraju pročitano i daju slikama imena, ali ne mogu prepričati sadržaj. Postepeno se njihov govor razvija i mogu sve bolje prepričati priču.

Učinkovito i poticajno čitanje ima oblik razgovora u kojem se faze čitanja izmjenjuju s fazama razgovora o slikama i tekstu, a razgovor postaje sve složeniji i bogatiji.

Načela poticajnog čitanja:

• Korisnije je aktivno sudjelovanje nego pasivno slušanje
• Govor roditelja mora sadržavati više od teksta
• Zahtjevi za samostalnim govorom djeteta postupno se povećavaju – zahtijeva se sve veća samostalnost i sve složeniji oblici izražavanja.

DIJALOŠKO ČITANJE SLIKOVNICA

Odrasli i dijete čitaju slikovnicu tako da dijete sjedi odraslome u krilu i da oboje istovremeno gledaju slike i tekst.

Oblici komunikacijskih poticaja za dijete:

1. JEDNOSTAVNA RAZINA:

1. Postavljanje poticajnih pitanja.Pitanja koja počinju sa „što“. Npr. „Što je ovo?“
2. Obogaćivanje odgovora. Djetetov odgovor nadograditi novim pitanjem.
3. Ponavljanej odgovora. Ispravnu izjavu djeteta valja ponoviti.
4. Pomaganje. Nakon djetetova pogrešnog odgovora ne treba upozoravati na pogrešku, već samo reći ispravan odgovor.
5. Pohvale i hrabrenje. Oblike samostalnog govora i ponašanja djeteta valja zapaziti i poticati mirnim prihvaćanjem. Npr. „Dobro si to zapazio.“
6. Uvažavanje djetetova zanimanja.
7. Vedrina i šale. Čitanje mora biti zabavno i odvijati se poput igre.

2. SLOŽENIJA RAZINA:

Kada je dijete već sposobno za duže i složenije samostalne iskaze, valja tražiti od djeteta da se govorno izrazi duljim i složeniji rečenicama. Za to su potrebni sljedeći postupci:

1. Postavljanje pitanja slobodnih odgovora. Npr. „O čemu se ovdje radi?“. Pohvaljuje se svaki odgovor djeteta i odmah izriče primjer odgovora ili djetetov odgovor bogati pitanjima.
2. Proširivanje djetetova izričaja. Npr. kada dijete kaše „pas“, roditelj ponovi „To je pas.“.
3. Vedrina i šala.

ŠTO ČITATI DJECI

Slikovnica djeluje na govorni, estetski i misaoni razvoj djeteta, stoga slikovnica mora dobra, umjetnički oblikova i napisana slikovnica. Već smo ustvrdili da je za razvoj predčitačkih vještinalvažno da roditelji čitaju djeci, a roditelji su često u nedoumici što da čitaju djeci jer na tržištu je obilje slikovnica i knjiga za djecu.

KOJA JE SLIKOVNICA DOBRA

Najbolji su izbor one kojima je pisac poznat, a ilustracije potpisao slikar. Izbjegavajte one bez nepoznatih autora. Jezik slikovnica koje imaju poznatog pisca i ilustratora prepoznatljive su po bogatom i maštovitom likovnom sadržaju. Jezik je dobar i lijep, te daje kratku i jednostavnu poruku.

Za djecu mlađu od tri godine slikovnice moraju biti velike, prikazivati jedan predmet jednostavnog i jasnog oblika i primarne boje. Oko pete godine dijete će uživati u proučavanju i otkrivanju sadržaja bogatoga crtežima s mnogo elemenata.

Razlikujemo dva tipa slikovnica:

1. SLIKOVNICA KOJA JE ZAPRAVO PRIČA (najzastupljenija)

Priča je kratka, posebno raspoređenog teksta, obogaćena ilustracijama. Jezik je najčešće bogat i mnogo teži od djetetovih govornih mogućnosti. Dijete će slušanjem obogaćivati i širiti razumijevanje i govor.

2. SLIKOVNICE ČIJA JE SVAKA STRANICA OSLIKANA JEDNOSTAVNIM PRIZOROM KOJI JE OPISAN JEDNOM ILI DVJEMA KRATKIM REČENICAMA

Takve su slikovnice namijenjene za zajedničko čitanje odrasloga i djeteta. One omogućuju da dijete povezuje sliku s tekstom, da shvati značenje teksta. Tipičan primjer takvih slikovnica su slikovnice Dicka Bune.


Literatura:

Mira čudina – obradović: „Igrom do čitanja“
Biserka Petrović – Sočo: „ Dijete, odgajatelj i slikovnica“