17. travnja 2016.

Dan planeta Zemlje


Svake godine, datuma 22. travnja, više od milijarde ljudi diljem svijeta sudjeluje u manifestaciji poznatoj kao Dan planete Zemlje. Na taj dan pojedinci, zajednice, organizacije kao i vlade ističu kako je divan taj planet Zemlja kojeg nazivamo domom te kako svi trebamo aktivno sudjelovati kako bi ga sačuvali za buduće naraštaje.




 KAKO UTJECATI NA SVIJEST DJETETA O SVEZI SVEGA ŠTO JEST NA NAŠEM PLANETU I SVIJEST O POTREBI ZAŠTITE NAŠEGA PLANETA



Neki se stavovi, emocije i navike ne mogu izraživati u izoliranim razdobljima, već da bi postali dio djeteta, nužno je da poruke sukladne porukama blagdana budu nazočne kroz cijelo djetinjstvo. Ekološku svijest o svemu što je na našem planetu i potrebi njegove zaštite, pogodno je razvijati još od predškolske dobi. Smisao i emocionalno značenje poruke snažnije se utiskuje u djetetovu psihu čim  aktualnost teme prožima sve oko djeteta - televizijske emisije, poruke na plakatima, aktivnosti u vrtiću, igraonicama, ali i u obitelj, koja je najvažniji čimbenik.

DAN PLANETA ZEMLJE U OBITELJI


Postupci i ponašanja kojima utječete na svijest djeteta vezano za Dan planeta Zemlje:

  • Učenje ponašanja koja svakome osiguravaju pravo na prostor i mir
  • Svijest o potrebi čuvanja hrane
  • Aktivnosti čišćenja svog prostora što ne zagađuje tuđi prostor i prirodu
  • Sudjelovanje u akcijama očuvanja stabala i sl.
  • Aktivnosti sijanja, presađivanja i sađenja
  • Molitve zahvale za hranu


KAKO SMANJITI EMISIJU UGLJIČNOG DIOKSIDA

Globalno zatopljenje je trenutno najozbiljniji ekološki problem. Majka Zemlja je postala vrlo ranjiva a ako je ona ranjiva i mi samim time postajemo ranjivi. Globalno zatopljenje je već prouzročilo ozbiljne klimatske promjene, a klimatske promjene u kombinaciji s zagađenjem zraka i voda su odgovorne za mnoge bolesti i naravno za mnoge smrti.

Svatko od nas nosi dio odgovornosti za klimatske promjene koje se događaju – stoga umjesto da budemo dio problema, bilo bi poželjno da se počnemo smatrati dijelom rješenja.


KAKO MOŽEMO SMANJITI EMISIJU UGLJIČNOG DIOKSIDA:

1.Racionalnim korištenjem energije

Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO2, jest racionalno korištenje energije.

2.Kupujte energetski učinkovite aparate: birajte one energetskog razreda A

3.Optimizirajte sustave za grijanje i hlađenje

4.Zamijenite standardne sijalice štednim sijalicama

Svaka lampa koja štedi struju i koja zamijeni standardnu sijalicu, smanjuje emisiju CO2  za pola tone tokom svog životnog vijeka. Ukoliko bi se takve sijalice koristile širom svijeta, emisija CO2 bila bi smanjena za oko 450 miliona tona godišnje.

5. Kad ne trebaš rasvjetu, gasi je!

Naime, čest je slučaj da je rasvjeta uključena u prostorima u kojima nema nikoga. U ovom slučaju ne pomaže ni ugradnja najštedljivije žarulje, jer i ona radi bez ikakve potrebe!


6.Smanjenje emisije CO2 u transportu

Promet je vrlo značajan izvor emisije CO2
Voziti manje, pješačite više, korisno je za zdravlje, novčanik i okoliš.
Koristite javni gradski promet i bicikl.


7.Čuvajmo šume

Iako je kratkoročna korist od zasađivanja novih šuma upitna, dugoročna korist nikako ne bi snijela doći u pitanje, naravno samo uz uvjet da uspijemo sačuvati trenutne šume (osobito tropske kišne šume) i posadimo nove. Time bismo znatno pomogli u borbi protiv globalnog zatopljenja u obliku smanjenja količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Ali ukoliko se u obzir uzme trenutni trend deforestacije u mnogim dijelovima svijeta to je vrlo nevjerojatno.

10  NAČINA DA POMOGNEMO OČUVATI SVIJET U KOJEM ŽIVIMO




1.Ugasite svjetlo kad izlazite iz prostorije!

Tako štedimo energiju, a štedne žarulje troše mnogo manje struje.


2.Zatvorite slavinu svaki put kad perete zube ili sapunate ruke!

Kad god to napravite, uštedite i do 18 čaša vode.


3.Uvijek odlažite otpatke u kantu za smeće.

Tako je svijet čišći i sigurniji.


4.Hranite ptice zimi!

Tako ćete im pomoći da se pripreme za svijanje gnijezda u proljeće.


5.Učite djecu da koriste obje strane papira!

Kad bismo svi to činili, trebalo bi posjeći mnogo manje stabala za izradu papira.


6.Isključite televizor iz struje!

Električni aparati troše struju i kad su pod naponom (stand-by).


7.Napravite igračku od starih kutija.

Puno toga možemo iskoristiti prije bacanja u smeće.


8.Hodajte!

Manje vožnje automobilom štedi gorivo, a zrak je čišći. A i zdravo je puno se kretati.


9.Sadite biljke i pomognite im da narastu!

Biljke održavaju zrak čistim i zdravim.


10.Razvrstavajte otpad za recikliranje!

Potrebno je mnogo manje energije za recikliranje nego da se nešto napravi ispočetka. Tako čuvamo i naš okoliš čistim i zdravim.





SPASIMO NAŠ PLANET
(MENTALNA MAPA ILI PLAKAT)



RAZMISLI

Smeće bačeno u prirodu može ugroziti životinje.

Smeće bačeno u prirodu zagađuje zrak, tlo i vodu.

Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.

Proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.


RECIKLIRAJ
Recikliranje otpada je moguće samo ako se otpad odvojeno sakuplja.


RAZVRSTAJ

ORGANSKI OTPAD

Biootpad predstavlja kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad i čini oko trećinu ukupnog kućnog otpada. On je ujedno vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta i to postupkom kompostiranja.

PAPIR

Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.

STAKLO

Recikliranje stakla troši manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, vapna i sode.  Svaka tona stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla sačuva oko 315 kg ispuštenog ugljičnog dioksida.
Staklene povratne boce mogu se iskoristiti i do 40 puta.

METAL

Proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.


OTPAD NIJE SMEĆE

Otpadni, prirodni i ambalažni materijal možemo iskoristiti i obogatiti dječje aktivnosti u našem svakodnevnom radu. Takav materijal kreativnom preradbom ili obradbom postaje sredstvo koje potiče djecu na neobične igre.

Upravo su takvi materijali djeci posebno zanimljivi jer im pružaju slobodu izražavanja vlastitih originalnih ideja i zamisli. Oni su pravi izazov za razvoj dječje kreativnosti, poticanje kognitivnih i socijalnih umijeća, za njegov cjeloviti razvoj.


PREPORUČENE KNJIGE, SLIKOVNICE I OSTALE AKTIVNOSTI:


  1. Priča: Dan Planeta Zemlja
  2. Igrokazi: "Čuvajmo Zemlju", "Radost Zemlje" i Zahvalnica Zemlji
  3. Pjesmice na temu planeta Zemlje
  4. Izrada planeta Zemlje
  5. Radni listovi i bojanke
  6. Vladimira Štanger-Veliki, Brankica Blažević: Svjetiljke za dječju dušu
  7. Mira Čudina-Obradović: Priče o dobru, priče o zlu
  8. Maja Gabelica-Šupljika i Mirjana Milanović: Blagdani djetinjstva
  9. Moja prva enciklopedija: Nebo
  10. Predivan svijet znanja: Planet Zemlja
  11. Moja prva enciklopedija: Voda
  12. Aljoša Vuković: Tajne i zgode nestašne vode - slikovnica
  13. Josipa Franjić Radulović: Pozdrav Proljeću
  14. Moja prva enciklopedija: Biljke
  15. Dječja ilustrirana enciklopedija: Biljke
  16. Maja Gjajić: Hoće li Zemlja ozdraviti?



Nema komentara:

Objavi komentar