div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Moj novi projekt. Nadam se da vam se sviđa...
25. travnja 2016.
24. travnja 2016.
Od sjemenke do biljke: Istražujemo svijet biljaka kroz sjemenku graha
S ciljem ponavljanja, utvrđivanja te usvajanja novih znanja o rastu biljaka i važnosti biljnog svijeta kako za nas tako i za životinje, svake godine u proljeće (kada i je vrijeme i sezona sijanja) i mi u vrtiću provodimo aktivnosti sijanja i sadnje prilagođene djeci.
Aktivnost sadnja sjemenke graha jako je zahvalan projekt jer je sjemenka graha velika te brzo klija i raste.
Priča „Janko i čarobni grah" moj je izbor uvodne aktivnosti prije same aktivnosti sadnje graha. Prije pričanja priče, poželjno je djecu pripremiti za priču. Npr. odigramo neku igru, bilo sa pokretima ili riječima kojom djecu uvedemo u željene radnje, likove ili pojmove iz priče.
Tijek aktivnosti: Sadnja graha
Aktivnost započinjemo razgovorom s djecom o tome što je biljka, od čega raste i što joj je potrebno za život. Zatim djeci pokazujemo sjemenke graha te zajedno promatramo njihov oblik, boju i veličinu. Nakon toga svako dijete dobiva svoju prozirnu plastičnu čašicu, vatu ili zemlju, vodu i sjemenku graha. Djeca pažljivo polažu sjemenku u čašicu, lagano ju prekrivaju i zalijevaju. Čašice zatim stavljamo na prozorsku dasku, gdje imaju dovoljno svjetlosti i topline. Svakodnevno promatramo promjene, zalijevamo po potrebi i bilježimo rast. Djeca s oduševljenjem prate kako sjemenka klija, razvija korijen i listove. Aktivnost završava razgovorom o tome što smo naučili te usporedbom brzine rasta biljaka.
Cilj aktivnosti je potaknuti znatiželju, odgovornost i spoznaju da su biljke živa bića koja trebaju njegu i pažnju. Korake procesa rasta klijanja sjemenja i rasta biljke djeci prezentiramo različitim materijalima npr. mentalnim mapama za djecu ili fotografijama kojima smo dokumentirali rast biljaka prethodnih godina i sl.
SPOZNAJNO-ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI
Kako bismo djeci približili svijet biljaka na zanimljiv i praktičan način, provodimo niz spoznajnih i istraživačkih aktivnosti povezanih s temom rasta graha. Kroz promatranje, pokuse i igru djeca istražuju uvjete potrebne za život biljaka, njihovu građu te ciklus rasta i razvoja. Ove aktivnosti potiču znatiželju, istraživački duh i razumijevanje prirodnih pojava kroz iskustveno učenje.
✨EKSPERIMENT: UVJETI ZA ŽIVOT
Ali što bi se s biljkama dogodilo da im uskratimo jedan od uvjeta za rast? Kako bismo otkrili odgovor na to pitanje napravili smo eksperiment sa tri mlade biljke graha. Jednu biljku smo redovito zalijevali , drugoj smo uskratili vodu, a trećoj smo uskratili svjetlost poklopivši ju kutijom. Cilj je bio pratiti razvoj biljaka kroz duži vremenski period kako bismo došli do željenih spoznaja o uvjetima za život/rast biljaka.
✨KAKO BILJKE PIJU VODU: GRAĐA BILJAKA
U centru prirode iskopali smo jednu biljku graha zajedno sa korijenom te ju stavili u prozirnu plastičnu čašicu sa vodom s ciljem uočavanja strukture korijena.
✨IGRA ZAMIŠLJANJA U POKRETU
Ležimo poput sjemenki graha u Zemlji. Kiša nas zalijeva. Sunce nas probudi i sjemenka počinje klijati (kleknemo na koljena). Stabljika graha se probija kroz zemlju i raste u visinu. Stabljika dobiva listiće i raste, raste... (ustanemo na noge). Sunce ju grije, a kiša zalijeva. Cvjetići rastu (raširimo ruke i prste). Iz cvjetića se razvijaju mahune (stisnemo šake). U mahunama se razvijaju sjemenke koje padaju na zemlju (otvorimo šake i legnemo na pod). Tamo će ostati do proljeća kada će opet proklijati.
Aktivnost sadnja sjemenke graha jako je zahvalan projekt jer je sjemenka graha velika te brzo klija i raste.
Priča „Janko i čarobni grah" moj je izbor uvodne aktivnosti prije same aktivnosti sadnje graha. Prije pričanja priče, poželjno je djecu pripremiti za priču. Npr. odigramo neku igru, bilo sa pokretima ili riječima kojom djecu uvedemo u željene radnje, likove ili pojmove iz priče.
Tijek aktivnosti: Sadnja graha
Aktivnost započinjemo razgovorom s djecom o tome što je biljka, od čega raste i što joj je potrebno za život. Zatim djeci pokazujemo sjemenke graha te zajedno promatramo njihov oblik, boju i veličinu. Nakon toga svako dijete dobiva svoju prozirnu plastičnu čašicu, vatu ili zemlju, vodu i sjemenku graha. Djeca pažljivo polažu sjemenku u čašicu, lagano ju prekrivaju i zalijevaju. Čašice zatim stavljamo na prozorsku dasku, gdje imaju dovoljno svjetlosti i topline. Svakodnevno promatramo promjene, zalijevamo po potrebi i bilježimo rast. Djeca s oduševljenjem prate kako sjemenka klija, razvija korijen i listove. Aktivnost završava razgovorom o tome što smo naučili te usporedbom brzine rasta biljaka.
Cilj aktivnosti je potaknuti znatiželju, odgovornost i spoznaju da su biljke živa bića koja trebaju njegu i pažnju. Korake procesa rasta klijanja sjemenja i rasta biljke djeci prezentiramo različitim materijalima npr. mentalnim mapama za djecu ili fotografijama kojima smo dokumentirali rast biljaka prethodnih godina i sl.
SPOZNAJNO-ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI
Kako bismo djeci približili svijet biljaka na zanimljiv i praktičan način, provodimo niz spoznajnih i istraživačkih aktivnosti povezanih s temom rasta graha. Kroz promatranje, pokuse i igru djeca istražuju uvjete potrebne za život biljaka, njihovu građu te ciklus rasta i razvoja. Ove aktivnosti potiču znatiželju, istraživački duh i razumijevanje prirodnih pojava kroz iskustveno učenje.
✨EKSPERIMENT: UVJETI ZA ŽIVOT
Ali što bi se s biljkama dogodilo da im uskratimo jedan od uvjeta za rast? Kako bismo otkrili odgovor na to pitanje napravili smo eksperiment sa tri mlade biljke graha. Jednu biljku smo redovito zalijevali , drugoj smo uskratili vodu, a trećoj smo uskratili svjetlost poklopivši ju kutijom. Cilj je bio pratiti razvoj biljaka kroz duži vremenski period kako bismo došli do željenih spoznaja o uvjetima za život/rast biljaka.
✨KAKO BILJKE PIJU VODU: GRAĐA BILJAKA
U centru prirode iskopali smo jednu biljku graha zajedno sa korijenom te ju stavili u prozirnu plastičnu čašicu sa vodom s ciljem uočavanja strukture korijena.
✨IGRA ZAMIŠLJANJA U POKRETU
Ležimo poput sjemenki graha u Zemlji. Kiša nas zalijeva. Sunce nas probudi i sjemenka počinje klijati (kleknemo na koljena). Stabljika graha se probija kroz zemlju i raste u visinu. Stabljika dobiva listiće i raste, raste... (ustanemo na noge). Sunce ju grije, a kiša zalijeva. Cvjetići rastu (raširimo ruke i prste). Iz cvjetića se razvijaju mahune (stisnemo šake). U mahunama se razvijaju sjemenke koje padaju na zemlju (otvorimo šake i legnemo na pod). Tamo će ostati do proljeća kada će opet proklijati.
22. travnja 2016.
21. travnja 2016.
Janko i čarobni grah
Jednom davno živio dječak po imenu Janko. Janko je živio sa
svojom majkom. Bili su jako siromašni. Imali su samo jednu kravicu. Jednoga
dana majka reče Janku, „Moramo prodati kravicu.“.
Na putu prema tržnici, Janko sretne starca koji ga nagovori
da kravicu mijenja za čarobna zrna graha.
Kad se Janko vratio kući, a umjesto novaca donese zrna
graha, majka se jako naljuti te baci zrna graha kroz prozor.
Ujutro Janko kroz prozor ugleda veliku stabljiku graha,
toliko veliku da je dosezala u nebo. Janko se počne penjati na stabljiku i
penjao se, i penjao sve dok nije stigao do dvorca u oblacima. Sve je bilo
ogromno u tom dvorcu. Odjednom, Janko začuje duboki i hrapavi glas, „Njušim
ljudsku krv!“. Janko se brzo sakrije u ormarić. Ogromni div uđe u sobu i sjedne
u ogromni naslonjač.
„Nesi“, reče div kokoši koja je nesla zlatna jaja. I ona mu
da zlatno jaje.
„Sviraj“, reče div zlatnoj harfi i harfa počne svirati. Bio
je to najljepši zvuk koji je Janko ikada čuo.
Dok je harfa svirala, div zaspe. Janko se išulja iz
ormarića, uzme kokoš i harfu te se da u bijeg. U to se div probudi te potrči za
Jankom ne bi li ga ulovio. Ali se Janko
onako mali, puno brže i spretnije spuštao niz stabljiku, negoli div.
Kad je majka vidjela Janka i diva koji ga lovi, uzme sjekiru
i čim se Janko spustio na zemlju, presiječe sjekirom stabljiku. Div se strovali
na zemlju svom svojoj veličinom i težinom. Otada ga nitko nikada više nije
vidio.
A Janko i njegova majka, zahvaljujući kokoši koja nese
zlatna jaja, živjeli su sretno do kraja života uz najljepši zvuk zlatne harfe.
20. travnja 2016.
Djed i repa
Posijao djed repu. Izraste repa golema, pregolema. Stade djed čupati repu iz zemlje: povuci, potegni, iščupati ne može.
Pozove djed u pomoć baku. Baka za djeda, djed za repu: povuci, potegni, iščupati ne mogu.
Pozove baka u pomoć unuku. Unuka za baku, baka za djeda, djed za repu: povuci, potegni, iščupati ne mogu.
Pozove unuka u pomoć Žuću. Žućo za unuku, unuka za baku, baka za djeda, djed za repu: povuci, potegni, iščupati ne mogu.
Pozove Žućo u pomoć macu. Maca za Žuću, Žućo za unuku, unuka za baku, baka za djeda, djed za repu: povuci, potegni, iščupati ne mogu.
Pozove maca u pomoć miša. Miš za macu, maca za Žuću, Žućo za unuku, unuka za baku, baka za djeda, djed za repu: povuci, potegni, iščupaju repu.
Ruska narodna priča
Povezani postovi:
17. travnja 2016.
Vjetenjača
1. VJETRENJAČA OD PAPIRA
Potrebno:
- Papir ukrasni, kolaž, bijeli koji će dijete oslikati, iscrtati ili sl.
- Drveni štapić
- Pluteni čep
- Pribadaća sa pvc glavicom
- Škare pištolj za vruče ljepilo
Za izradu vjetrenjača idealan je papir dimenzija 10X10 cm, a možete ga napraviti i od papira formata A4 tako da preklopite papir kako bi se gornji rub papira spojio sa bočnim rubom, a višak odrežete (kako je prikazano na slici).
Zatim presavijte i drugi kut papira kako bi se iscrtale dijagonale kao na slici, a u sredini iscrtajte krug promjera cca. 2 cm. Izrežite papir po dijagonalama (iz kuta pa sve do iscrtanog kruga).
Kutove papira savijte prema sredini te ih probodite pribadačom (kroz sredinu) koju zatim zabodete u pluteni čep koji ste prethodno zalijepili na vrh štapa.
Pazite da ne zabijete prejako jer se tada vjetrenjača neće okretati. I vjetrenjača je gotova.
Želim vam dobar vjetar!
2. VJETRENJAČA OD PLASTIČNE BOCE
Potrebno:
- Plastična boca
- Drveni ražnjić štapić
- Dva plutena čepa
- Čačkalice
- Tanji kartonski papir
- Pijesak
- Gumica za zimnicu
Probušite dvije rupice u boci kako bi kroz njih mogli provući drveni štapić. Bocu napunite pijeskom radi bolje stabilnosti. Na krajeve štapića nataknite plutene čepove. Oko štapića između boce i čepa na koji ćete zabosti krilca omotajte gumicu kako se štapić ne bi promicao kroz bočicu. Od tanjeg kartona izrežite lopatice vjetrenjače dimenzija cca. 1X2 cm te ih zalijepite na vrhove čačkalica. Čačkalice zatim zabodite u jedan od plutenih čepova te malo nakrivite kako bi bolje uhvatile vjetar. Kako bi djeca bolje razumjela snagu vjetra možete na drugi čep zalijepiti vrcu koja će se omotati oko čepa kada se vjetrenjača bude pokretala.
Uradi sam: Globus
U sklopu aktivnosti na temu o našem planetu Zemlji, djeci smo ponudili zanimljivu i poučnu aktivnost izrade globusa. Na taj način djeca kroz igru, istraživanje i kreativni rad upoznaju oblik i izgled našeg planeta, uče o kopnu i morima, te razvijaju ekološku svijest i osjećaj povezanosti sa svijetom koji ih okružuje. Aktivnost potiče razvoj strpljenja, suradnje i radoznalosti, a rezultat je jedinstveni dječji globus – njihov vlastiti prikaz planete Zemlje.
Potrebno:
Napuhani balon ( do željene veličine globusa ) iskaširajte u nekoliko slojeva kako bi globus bio što čvršći. Kada se kaširani balon osuši, probušite manje rupice na dnu i vrhu balona, veličine širine štapa koji ćete provuči kroz balon. Kako bi se globus mogao vrtjeti oko osi (štapa), dio štapa na dnu globusa zadebljajte tako da omotate deblji sloj pik trake ili iskaširate zadebljanje. Štap zabodite u sredinu ploče stiropora kako bi napravili postolje za globus. Iskaširajte ploču stiropora, posebno mjesto na kojemu štap ulazi u stiropor kako bi se što bolje fiksirao. Kada se postolje osuši, nataknite balon na štap i globus je spreman za bojanje. Moja preporuka je da prvo obojite globus u plavo, zatim kad se osuši sa markerom nacrtate kontinente te ih obojite u zeleno.
- Veliki balon (onaj s gumicom koji je okruglog oblika kad se napuše)
- Smjesa za kaširanje
- Novinski papir i bijeli za završni sloj
- Obli štap veličine oko 50 cm (za os globusa)
- Komad stiropora debljine 5 - 10 cm (za postolje globusa)
- Plava i zelena tempera
- Kistovi
- Crni marker
- Pik traka
Napuhani balon ( do željene veličine globusa ) iskaširajte u nekoliko slojeva kako bi globus bio što čvršći. Kada se kaširani balon osuši, probušite manje rupice na dnu i vrhu balona, veličine širine štapa koji ćete provuči kroz balon. Kako bi se globus mogao vrtjeti oko osi (štapa), dio štapa na dnu globusa zadebljajte tako da omotate deblji sloj pik trake ili iskaširate zadebljanje. Štap zabodite u sredinu ploče stiropora kako bi napravili postolje za globus. Iskaširajte ploču stiropora, posebno mjesto na kojemu štap ulazi u stiropor kako bi se što bolje fiksirao. Kada se postolje osuši, nataknite balon na štap i globus je spreman za bojanje. Moja preporuka je da prvo obojite globus u plavo, zatim kad se osuši sa markerom nacrtate kontinente te ih obojite u zeleno.
Ili možete djeci prepustiti bojanje po njihovoj želji…. Nakon što se gotovi globus osušio možete ga prelakirati lakom u spreju ili premazati drvofixom kako bi zaštitili boju. Po tako premazanom globusu sada lako možete pisati ili crtati marekerom kako bi označili željena mjesta ili dr. Ukoliko radite sa starijom djecom, možete im pokazati pravi globus te ih potaknuti da sami pronađu i ispišu nazive kontinenata, uz vašu pomoć naravno (kao što su to napisali moji predškolci, i uživali u tome). U tom slučaju moglo bi biti pravopisnih grašaka, ali ne zamarajte se previše time. Ipak je to dječji rad!
Čuvajmo naš planet: Mali koraci za veliku promjenu – Dan planeta Zemlje u vrtiću
Svake godine, datuma 22. travnja, više od milijarde ljudi diljem svijeta sudjeluje u manifestaciji poznatoj kao Dan planete Zemlje. Na taj dan pojedinci, zajednice, organizacije kao i vlade ističu kako je divan taj planet Zemlja kojeg nazivamo domom te kako svi trebamo aktivno sudjelovati kako bi ga sačuvali za buduće naraštaje.
🌎KAKO UTJECATI NA SVIJEST DJETETA O SVEZI SVEGA ŠTO JEST NA NAŠEM PLANETU I SVIJEST O POTREBI ZAŠTITE NAŠEGA PLANETA
Neki se stavovi, emocije i navike ne mogu izraživati u izoliranim razdobljima, već da bi postali dio djeteta, nužno je da poruke sukladne porukama blagdana budu nazočne kroz cijelo djetinjstvo. Ekološku svijest o svemu što je na našem planetu i potrebi njegove zaštite, pogodno je razvijati još od predškolske dobi. Smisao i emocionalno značenje poruke snažnije se utiskuje u djetetovu psihu čim aktualnost teme prožima sve oko djeteta - televizijske emisije, poruke na plakatima, aktivnosti u vrtiću, igraonicama, ali i u obitelj, koja je najvažniji čimbenik.
🌎DAN PLANETA ZEMLJE U OBITELJI
Postupci i ponašanja kojima utječete na svijest djeteta vezano za Dan planeta Zemlje:
🌎KAKO SMANJITI EMISIJU UGLJIČNOG DIOKSIDA
Globalno zatopljenje je trenutno najozbiljniji ekološki problem. Majka Zemlja je postala vrlo ranjiva a ako je ona ranjiva i mi samim time postajemo ranjivi. Globalno zatopljenje je već prouzročilo ozbiljne klimatske promjene, a klimatske promjene u kombinaciji s zagađenjem zraka i voda su odgovorne za mnoge bolesti i naravno za mnoge smrti.
Svatko od nas nosi dio odgovornosti za klimatske promjene koje se događaju – stoga umjesto da budemo dio problema, bilo bi poželjno da se počnemo smatrati dijelom rješenja.
🌎KAKO MOŽEMO SMANJITI EMISIJU UGLJIČNOG DIOKSIDA:
1. Racionalnim korištenjem energije
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO2, jest racionalno korištenje energije.
2. Kupujte energetski učinkovite aparate: birajte one energetskog razreda A
3. Optimizirajte sustave za grijanje i hlađenje
4. Zamijenite standardne sijalice štednim sijalicama
Svaka lampa koja štedi struju i koja zamijeni standardnu sijalicu, smanjuje emisiju CO2 za pola tone tokom svog životnog vijeka. Ukoliko bi se takve sijalice koristile širom svijeta, emisija CO2 bila bi smanjena za oko 450 miliona tona godišnje.
5. Kad ne trebaš rasvjetu, gasi je!
Naime, čest je slučaj da je rasvjeta uključena u prostorima u kojima nema nikoga. U ovom slučaju ne pomaže ni ugradnja najštedljivije žarulje, jer i ona radi bez ikakve potrebe!
6. Smanjenje emisije CO2 u transportu
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO2.
Voziti manje, pješačite više, korisno je za zdravlje, novčanik i okoliš.
Koristite javni gradski promet i bicikl.
7.Čuvajmo šume
Iako je kratkoročna korist od zasađivanja novih šuma upitna, dugoročna korist nikako ne bi snijela doći u pitanje, naravno samo uz uvjet da uspijemo sačuvati trenutne šume (osobito tropske kišne šume) i posadimo nove. Time bismo znatno pomogli u borbi protiv globalnog zatopljenja u obliku smanjenja količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Ali ukoliko se u obzir uzme trenutni trend deforestacije u mnogim dijelovima svijeta to je vrlo nevjerojatno.
🌎10 NAČINA DA POMOGNEMO OČUVATI SVIJET U KOJEM ŽIVIMO
1. Ugasite svjetlo kad izlazite iz prostorije!
Tako štedimo energiju, a štedne žarulje troše mnogo manje struje.
2. Zatvorite slavinu svaki put kad perete zube ili sapunate ruke!
Kad god to napravite, uštedite i do 18 čaša vode.
3. Uvijek odlažite otpatke u kantu za smeće.
Tako je svijet čišći i sigurniji.
4. Hranite ptice zimi!
Tako ćete im pomoći da se pripreme za svijanje gnijezda u proljeće.
5. Učite djecu da koriste obje strane papira!
Kad bismo svi to činili, trebalo bi posjeći mnogo manje stabala za izradu papira.
6.Isključite televizor iz struje!
Električni aparati troše struju i kad su pod naponom (stand-by).
7. Napravite igračku od starih kutija.
Puno toga možemo iskoristiti prije bacanja u smeće.
8. Hodajte!
Manje vožnje automobilom štedi gorivo, a zrak je čišći. A i zdravo je puno se kretati.
9.mSadite biljke i pomognite im da narastu!
Biljke održavaju zrak čistim i zdravim.
10. Razvrstavajte otpad za recikliranje!
Potrebno je mnogo manje energije za recikliranje nego da se nešto napravi ispočetka. Tako čuvamo i naš okoliš čistim i zdravim.
🌍 RAZMISLI:
Smeće bačeno u prirodu može ugroziti životinje.
Smeće bačeno u prirodu zagađuje zrak, tlo i vodu.
Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.
Proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.
🌍 RAZVRSTAJ:
ORGANSKI OTPAD
Biootpad predstavlja kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad i čini oko trećinu ukupnog kućnog otpada. On je ujedno vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta i to postupkom kompostiranja.
PAPIR
Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.
STAKLO
Recikliranje stakla troši manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, vapna i sode. Svaka tona stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla sačuva oko 315 kg ispuštenog ugljičnog dioksida.
Staklene povratne boce mogu se iskoristiti i do 40 puta.
METAL
Proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.
🌎KAKO UTJECATI NA SVIJEST DJETETA O SVEZI SVEGA ŠTO JEST NA NAŠEM PLANETU I SVIJEST O POTREBI ZAŠTITE NAŠEGA PLANETA
Neki se stavovi, emocije i navike ne mogu izraživati u izoliranim razdobljima, već da bi postali dio djeteta, nužno je da poruke sukladne porukama blagdana budu nazočne kroz cijelo djetinjstvo. Ekološku svijest o svemu što je na našem planetu i potrebi njegove zaštite, pogodno je razvijati još od predškolske dobi. Smisao i emocionalno značenje poruke snažnije se utiskuje u djetetovu psihu čim aktualnost teme prožima sve oko djeteta - televizijske emisije, poruke na plakatima, aktivnosti u vrtiću, igraonicama, ali i u obitelj, koja je najvažniji čimbenik.
🌎DAN PLANETA ZEMLJE U OBITELJI
Postupci i ponašanja kojima utječete na svijest djeteta vezano za Dan planeta Zemlje:
- Učenje ponašanja koja svakome osiguravaju pravo na prostor i mir
- Svijest o potrebi čuvanja hrane
- Aktivnosti čišćenja svog prostora što ne zagađuje tuđi prostor i prirodu
- Sudjelovanje u akcijama očuvanja stabala i sl.
- Aktivnosti sijanja, presađivanja i sađenja
- Molitve zahvale za hranu-
🌎KAKO SMANJITI EMISIJU UGLJIČNOG DIOKSIDA
Globalno zatopljenje je trenutno najozbiljniji ekološki problem. Majka Zemlja je postala vrlo ranjiva a ako je ona ranjiva i mi samim time postajemo ranjivi. Globalno zatopljenje je već prouzročilo ozbiljne klimatske promjene, a klimatske promjene u kombinaciji s zagađenjem zraka i voda su odgovorne za mnoge bolesti i naravno za mnoge smrti.
Svatko od nas nosi dio odgovornosti za klimatske promjene koje se događaju – stoga umjesto da budemo dio problema, bilo bi poželjno da se počnemo smatrati dijelom rješenja.
🌎KAKO MOŽEMO SMANJITI EMISIJU UGLJIČNOG DIOKSIDA:
1. Racionalnim korištenjem energije
Jedno od najlogičnijih i najisplativijih rješenja koja se nameću u borbi protiv globalnog zagrijavanja, odnosno povećane emisije CO2, jest racionalno korištenje energije.
2. Kupujte energetski učinkovite aparate: birajte one energetskog razreda A
3. Optimizirajte sustave za grijanje i hlađenje
4. Zamijenite standardne sijalice štednim sijalicama
Svaka lampa koja štedi struju i koja zamijeni standardnu sijalicu, smanjuje emisiju CO2 za pola tone tokom svog životnog vijeka. Ukoliko bi se takve sijalice koristile širom svijeta, emisija CO2 bila bi smanjena za oko 450 miliona tona godišnje.
5. Kad ne trebaš rasvjetu, gasi je!
Naime, čest je slučaj da je rasvjeta uključena u prostorima u kojima nema nikoga. U ovom slučaju ne pomaže ni ugradnja najštedljivije žarulje, jer i ona radi bez ikakve potrebe!
6. Smanjenje emisije CO2 u transportu
Promet je vrlo značajan izvor emisije CO2.
Voziti manje, pješačite više, korisno je za zdravlje, novčanik i okoliš.
Koristite javni gradski promet i bicikl.
7.Čuvajmo šume
Iako je kratkoročna korist od zasađivanja novih šuma upitna, dugoročna korist nikako ne bi snijela doći u pitanje, naravno samo uz uvjet da uspijemo sačuvati trenutne šume (osobito tropske kišne šume) i posadimo nove. Time bismo znatno pomogli u borbi protiv globalnog zatopljenja u obliku smanjenja količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Ali ukoliko se u obzir uzme trenutni trend deforestacije u mnogim dijelovima svijeta to je vrlo nevjerojatno.
🌎10 NAČINA DA POMOGNEMO OČUVATI SVIJET U KOJEM ŽIVIMO
1. Ugasite svjetlo kad izlazite iz prostorije!
Tako štedimo energiju, a štedne žarulje troše mnogo manje struje.
2. Zatvorite slavinu svaki put kad perete zube ili sapunate ruke!
Kad god to napravite, uštedite i do 18 čaša vode.
3. Uvijek odlažite otpatke u kantu za smeće.
Tako je svijet čišći i sigurniji.
4. Hranite ptice zimi!
Tako ćete im pomoći da se pripreme za svijanje gnijezda u proljeće.
5. Učite djecu da koriste obje strane papira!
Kad bismo svi to činili, trebalo bi posjeći mnogo manje stabala za izradu papira.
6.Isključite televizor iz struje!
Električni aparati troše struju i kad su pod naponom (stand-by).
7. Napravite igračku od starih kutija.
Puno toga možemo iskoristiti prije bacanja u smeće.
8. Hodajte!
Manje vožnje automobilom štedi gorivo, a zrak je čišći. A i zdravo je puno se kretati.
9.mSadite biljke i pomognite im da narastu!
Biljke održavaju zrak čistim i zdravim.
10. Razvrstavajte otpad za recikliranje!
Potrebno je mnogo manje energije za recikliranje nego da se nešto napravi ispočetka. Tako čuvamo i naš okoliš čistim i zdravim.
🌎SPASIMO NAŠ PLANET: MENTALNA MAPA ILI PLAKAT
🌍 RAZMISLI:
Smeće bačeno u prirodu može ugroziti životinje.
Smeće bačeno u prirodu zagađuje zrak, tlo i vodu.
Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.
Proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.
🌍 RAZVRSTAJ:
ORGANSKI OTPAD
Biootpad predstavlja kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad i čini oko trećinu ukupnog kućnog otpada. On je ujedno vrijedna sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta i to postupkom kompostiranja.
PAPIR
Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete treba posjeći
2 stabla i potrošiti 240 000 l vode , 4 700 Kwh električne energije.
Za proizvodnju iste količine papira od starog papira potroši se
0 stabala, 180 l vode i 2750 Kwh električne energije.
STAKLO
Recikliranje stakla troši manje energije nego njegova proizvodnja od pijeska, vapna i sode. Svaka tona stakla iskorištena za proizvodnju novog stakla sačuva oko 315 kg ispuštenog ugljičnog dioksida.
Staklene povratne boce mogu se iskoristiti i do 40 puta.
METAL
Proizvodnja limenki znači
3 puta veći utrošak energije,
5 puta veće opterećenje atmosfere stakleničkim plinovima
10 puta veću količinu smeća
od proizvodnje povratnih staklenih boca.
🌍 RECIKLIRAJ:
Recikliranje otpada je moguće samo ako se otpad odvojeno sakuplja.
PREPORUČENE KNJIGE, SLIKOVNICE I OSTALE AKTIVNOSTI:
Recikliranje otpada je moguće samo ako se otpad odvojeno sakuplja.
OTPAD NIJE SMEĆE
Otpadni, prirodni i ambalažni materijal možemo iskoristiti i obogatiti dječje aktivnosti u našem svakodnevnom radu. Takav materijal kreativnom preradbom ili obradbom postaje sredstvo koje potiče djecu na neobične igre.
Upravo su takvi materijali djeci posebno zanimljivi jer im pružaju slobodu izražavanja vlastitih originalnih ideja i zamisli. Oni su pravi izazov za razvoj dječje kreativnosti, poticanje kognitivnih i socijalnih umijeća, za njegov cjeloviti razvoj.
Otpadni, prirodni i ambalažni materijal možemo iskoristiti i obogatiti dječje aktivnosti u našem svakodnevnom radu. Takav materijal kreativnom preradbom ili obradbom postaje sredstvo koje potiče djecu na neobične igre.
Upravo su takvi materijali djeci posebno zanimljivi jer im pružaju slobodu izražavanja vlastitih originalnih ideja i zamisli. Oni su pravi izazov za razvoj dječje kreativnosti, poticanje kognitivnih i socijalnih umijeća, za njegov cjeloviti razvoj.
PREPORUČENE KNJIGE, SLIKOVNICE I OSTALE AKTIVNOSTI:
- Priča: Dan Planeta Zemlja
- Igrokazi: "Čuvajmo Zemlju", "Radost Zemlje" i Zahvalnica Zemlji
- Pjesmice na temu planeta Zemlje
- Izrada planeta Zemlje
- Radni listovi i bojanke
- Vladimira Štanger-Veliki, Brankica Blažević: Svjetiljke za dječju dušu
- Mira Čudina-Obradović: Priče o dobru, priče o zlu
- Maja Gabelica-Šupljika i Mirjana Milanović: Blagdani djetinjstva
- Moja prva enciklopedija: Nebo
- Predivan svijet znanja: Planet Zemlja
- Moja prva enciklopedija: Voda
- Aljoša Vuković: Tajne i zgode nestašne vode - slikovnica
- Josipa Franjić Radulović: Pozdrav Proljeću
- Moja prva enciklopedija: Biljke
- Dječja ilustrirana enciklopedija: Biljke
- Maja Gjajić: Hoće li Zemlja ozdraviti?
Pretplati se na:
Postovi (Atom)