Božićna pšenica - simbol rađanja novoga života

Božićna pšenica simbolizira obnovu života, odnosno skoro ponovno buđenje prirode u proljeće, plodnost i blagostanje, kakvo si nastojimo priuštiti u blagdansko vrijeme.

Uz kićenje Božićnog drvca, te paljenje svijeća na adventskom vijencu, sijanje pšenice na Svetu Barbaru, odnosno Svetu Luciju, spada u novije običaje, koji su u naše krajeve došli pred kraj 19. stoljeća. Kako bi pšenica bila bogatija do Božića, neki ju siju 5. prosinca, na blagdan sv. Barbare.

Ako pšenicu niste zasijali na blagdan Svete Barbare, blagdan svete Lucije, koji obilježavamo 13.12.,  krajnje je vrijeme kako bi to učinili u skladu s tradicijom.

Savjeti za sijanje božićne pšenice

Kako bi pšenica što brže proklijala, večer prije ostavite pšenicu u vodi da nabubri, a kako bi što ljepše izgledala na blagdanskom stolu, pšenicu zasijte na ljepši tanjuriću ili nižoj zdjelici. Dno tanjurića ili zdjelice bogato obložite vatom koju dobro navlažite vodom. Na vatu rasporedite sjemenke pšenice. Ako sijete pšenicu u dublje posudice onda koristite zemlju umjesto vate jer bi se mogli pojaviti neugodni mirisi ustajale vode. Posudu napunite zemljom za cvijeće do razine jednog prsta niže od ruba posude. Po zemlji rasprostrite sjemenke pšenice koje zatim prekrijete rahlim slojem zemlje. Posudicu potom stavite na toplo i sunčano mjesto. Preko noći držite zdjelicu pokraj izvora topline kako bi pšenica brže proklijala.

Ako aktivnost sijanja pšenice provodite s djecom, uključite ih već od same pripreme posudica za sijanje. Različite se pvc posudice npr. od jogurta, pudinga i sl. različitim likovnim aktivnostima mogu preobraziti u lijepe i unikatne posudice za sijanje pšenica, a samim time, djeca će još više uživati u aktivnosti sijanja pšenice. Posudice možete iskaširati pa ukrašavati bojanjem temperama ili ih oblijepiti salvetama sa različitim uzorcima, a kada se osuše, prelakirajte ih kako bi ih zaštitili od vode.

Pšenicu zalijevajte redovito, ali ne previše jer bi se mogla pojaviti plijesan ili bi vlati mlade pšenice mogle požutjeti.

Sijanje i praćenje rasta pšenice za djecu je uzbudljiv događaj i izvor mnogih novih spoznaja. Prateći rast pšenice, djeca:

• stječu znanja o zemlji, vodi i svjetlosti kao uvjetima za rast i život
• stjeću iskustva dodirom, vidom, njuhom 
• stjeću iskustva o prirodnoj okolini
• razvijaju pamćenja
• stjecanje iskustva o uzročno-posljedičnim vezama: može li pšenica rasti bez nas.

Ideje za božićne ukrase

Stiropor kuglica ukrašena rižom

Kuglica od papira

POTREBNO:

• kolaž papir 
• šestar ili čaša za opcrtavanje kruga 
• škare 
• mala klamerica

Postupak:

Izrežite osam krugova veličine po želji, složite ih zajedno te ih preklopite po sredini. Klamericom pričvrstite krugove do dobivenoj liniji. Zalijepiti vrpcu ili končić na kojem će kuglica visiti. Sada rastvorite kuglicu te po dva polukruga spojite klamericom na dnu tako da svaki slijedeći pričvrstite na suprotnoj strani - gore i dolje, sve dok ne spojite sve stranice kruga.

Kuglica od novinskog papira

Pahuljice od papira

Pahuljica via Vitamin.TV

Pahuljica via Vitamin.TV

Pahuljica via Krokotak

Božićne čestitke

Božićne čestike via RedTedArt

Ukrasi u staklenkama

Potrebno:

• staklenke sa poklopcima
• anđeli od češera
• šišarke
• umjetni snijeg
• vruči pištolj 
• razni ukrasi za željene motive u staklenci: snjegovići, djed božićnjak, zvijezda, keramički anđeli, kućica i sl....
• ukrasne trakice

Postupak:

Željenu figuricu/motiv zalijepiti na poklopac te poklopiti staklenkom i zavrnuti. Rub staklenke ukrasiti ukrasnom trakicom.  Staklenku izvana možete još dodatno ukrasi gliter sprejem, šljokicama i sl. I to je to! 

ADVENTSKI OBIČAJI

Došašće ili advent je vrijeme u crkvenoj godini kada se kršćani intenzivnije pripremaju za svetkovine Božića i Bogojavljenja. Vrijeme Došašća nije toliko obilježeno pokorom, koliko više radosnim i povjerljivim očekivanjem. Počinje nedjeljom koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola, a ove godine to je 03.12.2017. Došašće obuhvaća tri tjedna te dane između četvrte nedjelje došašća i samog Božića.

ADVENTSKI VIJENAC

Adventski vijenac je krug ili prsten ispleten od zimzelenog granja sa četiri svijeće, a postavlja se na stol za vrijeme adventa ili došašća kao simbol iščekivanja Božića. Svake nedjelje u došašću, pali se po jedna svijeća.

Simbolika adventskog vijenca

Adventski vijenac čine dva osnovna simbola – krug i svijeće odnosno svijetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja simbol je vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak Božje vjernosti zadanim obećanjima. Zeleno granje simbol je života koji ne prestaje, a svijetlo svijeća označava dolazeće svijetlo Isusa. Postupno paljenje svijeća znak je približavanja Božića, a četiri zapaljene svijeće označavaju posljednju nedjelju Došašća.

BLAGDAN SV. NIKOLE

Sv. Nikola je rođen u gradu Patari u Maloj Aziji (Liciji) u 3. st. poslije Krista. Nikola, poslije smrti roditelja, nasljeđuje bogatstvo, ali se nije uzoholio već je uvijek imao srce za potrebite. Tako je pomogao siromašnom susjedu koji nije imao novaca za miraz svojim kćerima. Nikola je po noći ubacio vrećice sa novcem u tri navrata kroz susjedov prozor kako bi otac sretno udao svoje kćeri. Zbog toga sv. Nikola postaje zaštitnik sirotinje. Umire 6. prosinca 327. godine. Sv. Nikola je cijelog je života shvaćao da je jedini životni put čovjeka – ljubav prema Bogu i bližnjemu. S tom je ljubavi činio čuda i zbog nje je proglašen svetim.

Blagdan sv. Nikole dolazi svake godine. Raduju se djeca, spremaju svoje cipelice, čiste čizmice koje će staviti na prozor kako bi sveti Nikola i njima donio dar koji su zaslužili ako su bili dobri.

BLAGDAN SV. LUCIJE

13. prosinac dan je Svete Lucije, zaštitnice očiju i vida. Blagdan Sv. Lucije duboko je ukorijenjen u hrvatskim narodnim običajima – na taj dan sije se pšenica kao simbol obnove života i plodnosti. Do Božića pšenica naraste i zazeleni se te ukrašava božićni stol, a tokom božićnog vremena stoji ispod bora, uz jaslice ili u kutu sobe. Tako ovaj običaj spada u skupinu pravih božićnih običaja kojemu je svrha da na sam Božić u kući bude zelenila.

Po julijanskom kalendaru 13. prosinac smatrao se najkraćim danom u godini, a narodna tradicija povezala je ugaslu svjetlost slijepih očiju Sv. Lucije sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa. 

OBIČAJ IZRAĐIVANJA JASLICA

Jaslice su prikaz Isusova rođenja opisanog u Evanđeljima po Mateju i Luki. Običaj izrađivanja jaslica nastao je i udomaćio se kod nas na tradiciji europskog prikazivanja napuljskih i sicilijanskih jaslica. U crkvama jaslice su se postavljale od 17. stoljeća, a u domovima obitelji jaslice se postavljaju zadnjih 200-tinjak godina. Najstarije primjere jaslica koje predstavljaju remek-djelo narodnog rukotvorstva nalazimo u Hrvatskom zagorju.

UKRAŠAVANJE BOŽIĆNOG DRVCA

Ukrašavanje božićnog drvca na Badnjak neizostavni je dio božićnog ugođaja i najpoznatija tradicija vezana uz proslavu Božića.

Božićno drvce ima dugu povijest. U Hrvatskoj se običaj ukrašavanja božićnog drvca pojavio 1850. godine pod utjecajem njemačke tradicije i tadašnjih teritorijalno-političkih odnosa, iako su i ranije obiteljski domovi za Badnjak bili ukrašeni cvijećem, plodovima i zelenilom, a u kuću se unosio badnjak – debeli panj ili klada koji je tu noć i kasnije gorio na ognjištu.

Božićno drvce u pravilu se kiti na Badnjak (24. prosinca) s djecom, a iznosi se iz kuće na Sveta tri kralja ili Bogojavljenje (6.siječnja), kada završavaju božićni blagdani.