ADVENTSKI OBIČAJI

Došašće ili advent je vrijeme u crkvenoj godini kada se kršćani intenzivnije pripremaju za svetkovine Božića i Bogojavljenja. Vrijeme Došašća nije toliko obilježeno pokorom, koliko više radosnim i povjerljivim očekivanjem. Počinje nedjeljom koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola, a ove godine to je 03.12.2017. Došašće obuhvaća tri tjedna te dane između četvrte nedjelje došašća i samog Božića.

ADVENTSKI VIJENAC

Adventski vijenac je krug ili prsten ispleten od zimzelenog granja sa četiri svijeće, a postavlja se na stol za vrijeme adventa ili došašća kao simbol iščekivanja Božića. Svake nedjelje u došašću, pali se po jedna svijeća.

Simbolika adventskog vijenca

Adventski vijenac čine dva osnovna simbola – krug i svijeće odnosno svijetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja simbol je vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak Božje vjernosti zadanim obećanjima. Zeleno granje simbol je života koji ne prestaje, a svijetlo svijeća označava dolazeće svijetlo Isusa. Postupno paljenje svijeća znak je približavanja Božića, a četiri zapaljene svijeće označavaju posljednju nedjelju Došašća.

BLAGDAN SV. NIKOLE

Sv. Nikola je rođen u gradu Patari u Maloj Aziji (Liciji) u 3. st. poslije Krista. Nikola, poslije smrti roditelja, nasljeđuje bogatstvo, ali se nije uzoholio već je uvijek imao srce za potrebite. Tako je pomogao siromašnom susjedu koji nije imao novaca za miraz svojim kćerima. Nikola je po noći ubacio vrećice sa novcem u tri navrata kroz susjedov prozor kako bi otac sretno udao svoje kćeri. Zbog toga sv. Nikola postaje zaštitnik sirotinje. Umire 6. prosinca 327. godine. Sv. Nikola je cijelog je života shvaćao da je jedini životni put čovjeka – ljubav prema Bogu i bližnjemu. S tom je ljubavi činio čuda i zbog nje je proglašen svetim.

Blagdan sv. Nikole dolazi svake godine. Raduju se djeca, spremaju svoje cipelice, čiste čizmice koje će staviti na prozor kako bi sveti Nikola i njima donio dar koji su zaslužili ako su bili dobri.

BLAGDAN SV. LUCIJE

13. prosinac dan je Svete Lucije, zaštitnice očiju i vida. Blagdan Sv. Lucije duboko je ukorijenjen u hrvatskim narodnim običajima – na taj dan sije se pšenica kao simbol obnove života i plodnosti. Do Božića pšenica naraste i zazeleni se te ukrašava božićni stol, a tokom božićnog vremena stoji ispod bora, uz jaslice ili u kutu sobe. Tako ovaj običaj spada u skupinu pravih božićnih običaja kojemu je svrha da na sam Božić u kući bude zelenila.

Po julijanskom kalendaru 13. prosinac smatrao se najkraćim danom u godini, a narodna tradicija povezala je ugaslu svjetlost slijepih očiju Sv. Lucije sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa. 

OBIČAJ IZRAĐIVANJA JASLICA

Jaslice su prikaz Isusova rođenja opisanog u Evanđeljima po Mateju i Luki. Običaj izrađivanja jaslica nastao je i udomaćio se kod nas na tradiciji europskog prikazivanja napuljskih i sicilijanskih jaslica. U crkvama jaslice su se postavljale od 17. stoljeća, a u domovima obitelji jaslice se postavljaju zadnjih 200-tinjak godina. Najstarije primjere jaslica koje predstavljaju remek-djelo narodnog rukotvorstva nalazimo u Hrvatskom zagorju.

UKRAŠAVANJE BOŽIĆNOG DRVCA

Ukrašavanje božićnog drvca na Badnjak neizostavni je dio božićnog ugođaja i najpoznatija tradicija vezana uz proslavu Božića.

Božićno drvce ima dugu povijest. U Hrvatskoj se običaj ukrašavanja božićnog drvca pojavio 1850. godine pod utjecajem njemačke tradicije i tadašnjih teritorijalno-političkih odnosa, iako su i ranije obiteljski domovi za Badnjak bili ukrašeni cvijećem, plodovima i zelenilom, a u kuću se unosio badnjak – debeli panj ili klada koji je tu noć i kasnije gorio na ognjištu.

Božićno drvce u pravilu se kiti na Badnjak (24. prosinca) s djecom, a iznosi se iz kuće na Sveta tri kralja ili Bogojavljenje (6.siječnja), kada završavaju božićni blagdani.