Socijalno kompetentna djeca ona su koja se upuštaju u zadovoljavajuće interakcije i aktivnosti s odraslim osobama i vršnjacima i kroz takve aktivnosti unapređuju svoju osobnu kompetencije, a to su:
➜Popularnost i prijateljstvo
Stručnjaci za socijalni razvoj razlikuju dva aspekta socijalne kompetencije: POPULARNOST (VRŠNJAČKI STATUS) i PRIJATELJSTVO
➜Društvenost i prisnost
Važan čimbenik u ocjeni socijalnog razvoja djeteta može biti kvaliteta, a ne kvantiteta vršnjačkih odnosa. To znači da je važnije da dijete ima nekoliko prijatelja s kojima ima jaču emotivnu vezu, nego da ima puno prijatelja sa nikakvom ili slabijom emotivnom vezom
SASTAVNICE SOCIJALNE KOMPETENCIJE
Sposobnost da reguliraju svoje emocije važan je doprinos razvoju vršnjačkog statusa i prijateljstva.
1. Regulacije emocija
Sposobnost da se reagira na zahtjevne situacije s rasponom emocija i na način koji je socijalno prihvatljiv i dovoljno fleksibilan da bi ostavio i prostora i za spontane reakcije, ali i za sposobnost odgode spontane reakcije prema potrebi. U ranom djetinjstvu djeca moraju naučiti kako se nositi sa frustracijama, kako uživati u drugima, prepoznati opasnost, prevladati strah i tjeskobu te kako razvijati prijateljstva.
2. Socijalno znanje i socijalno razumijevanje
Socijalno kompetentna djeca usklađuju svoje ponašanje s tuđim tako da nađu zajednički jezik, razmjenjuju informacije i ispituju sličnosti i razlike. Socijalna umijeća su najvažnija za socijalno sudjelovanje i uspjeh.
3. Socijalne dispozicija
Predstavlja namjerno i umjereno ponašanje prema širokim ciljevima:
- radoznalost
- šaljivost
- kreativnost
- plahivost
- refleksivnost
- pristupačnost
- svadljivost
- škrtost
- STIDLJIVOST
- AGRESIVNOST
Postoje dva tipa agresivnost:
1. Reaktivna agresivnost - defenzivna reakcija na neki izazov koji je popraćen vidljivim bijesom
2. Proaktivna agresivnost - sileđijska agresija kojoj je cilj dominacija ili zastrašivanje vršnjaka. Djeca su agresivna jer im nešto manjka, neko socijalno umijeće ili kontrola impulsa, ili jer se ne znaju nositi sa visokim razinama bijesa ili agresivnosti.
- USAMLJENOST
UTJECAJI NA RAZVOJ SOCIJALNE KOMPETENCIJE
- ULOGA OBITELJI
⟶AUTORITATIVNI ODGOJ
Kombinacija intenzivne skrbi i intenzivnog nadzora kao i dobre komunikacije i topline. Socijalno kompetentna i samostalna djeca potječu iz obitelji u kojima su iskusila i bliskost i rezerviranost, i ljubav i strogost.
- ULOGA VRŠNJAKA
ULOGA ODGOJITELJA
Kada se odgojiteljica posveti jednom djetetu umjesto da se obraća cijeloj grupi, lakše će potaknuti dijete na aktivno mišljenje pomoću neke problemske situacije i ponuditi prijedloge na topao poticajni način.
DJELOTVORNE STRATEGIJE KOJE POJAČAVAJU SOCIJALNU KOMPETENCIJU
➤OTVORENA KOMUNIKACIJA S RODITELJIMA
➤POŠTIVANJE DJEČJIH OSJEĆAJA
➤USPOSTAVA AUTORITETA I POVJERENJA
➤POZITIVNO ETIKETIRANJE DJEČJEG KARAKTERA
➤UVAŽAVANJE INDIVIDUALNIH RAZLIKA
➤POZIVANJE NA TEMELJNA PRAVA
➤POJAČAVANJE PROSOCIJALNIH UMIJEĆA
➤OBRAĆANJE DJEČJEM ZDRAVOM RAZUMU
➤POMOĆ U PREVLADAVANJU NEDAĆA
NENASILNO RJEŠAVANJE SUKOBA
Sukob je situacija u kojoj postoje suprotna zbivanja i tendencije, ponašanja i emocije.
KONSTRUKTIVANO RJEŠAVANJE SUKOBA predstavlja aktivan odnos prema problemu, u kome će svaki sudionik voditi računa kako o svojim potrebama i željama, tako i o potrebama i željama druge strane. Socijalne vještine, odnosno naučeni oblici ponašanja, pridonose uspostavljanju uspješnijih odnosa s okruženjem i većem osobnom zadovoljstvu.
SOCIJALNE VJEŠTINE KOJE NASTOJIMO RAZVIJATI KOD DJECE:
- slušanje
- započinjanje i održavanje razgovora
- postavljanje pitanja
- zahvaljivanje i pohvaljivanje
- predstavljanje sebe i drugih
- davanje i slijeđenje uputa
- ispričavanje
- uvjeravanje
- poznavanje i izražavanje tuđih osjećaja
- traženje dozvole
- dijeljenje, pomaganje, pregovaranje
- samokontrola
- izbjegavanje tučnjeva i sl.
Potrebno je što više poticati djecu na korištenje vještina i rješavanja vlastitih problema jer će djeca tako biti češće u prilici ovladavati vještinama za kreativno rješavanje sukoba. Cilj nije ukloniti sukob jer sukobi mogu poticati osobni rast i razvoj i učenje i promjene. Cilj je smanjenje broja sukoba i priprema djeteta za efikasnije i konstruktivno nošenje sa sukobima kad se oni pojave.
Literatura:
PREPORUČENE KNJIGE I SLIKOVNICE:
Literatura:
- Katz i McClellan: Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije
- Marina Ajduković i Nina Pečnik: Nenasilno rješavanje sukoba
- Josip Janković: Sukob ili suradnja
PREPORUČENE KNJIGE I SLIKOVNICE:
- Marian Diamond i Janet Hopson: Čarobno drveće uma
- Sue Bredkamp: Kako djecu odgajati
- Mira Čudina-Obradović: Priče o dobru, priče o zlu
- Jesper Juul: Vaše kompetentno dijete
- Grupa autora: Osobine i psihološki uvjeti razvoja djece predškolske dobi
- Ivanka Borovac : Dječji bonton: Pravila lijepog ponašanja - slikovnica
- Valentina Glavica: Priče za djecu
- Zbirka Miffy: Miffy je zločesta
- Marina Ajduković i Nina Pečnik: Nenasilno rješavanje sukoba
- Josip Janković: Sukob ili suradnja
- Katz i McClellan: Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije
- John B. Thomson: Zdravo djetinjstvo
Nema komentara:
Objavi komentar