Napravite sami šareni plastelin/Make your own homemade colorful plasticine

Zašto kupovati nešto što možete i sami napraviti, brzo i lako. Osim toga, domaći plastelin neće vas puno koštati, a prikladan je i za najmanje ručice. Izuzetno podatan ne sadrži otrovne sastojke stoga ne morate brinuti ako vaše dijete i kuša koji komadić plastelina,što je vrlo moguće jer mala djeca imaju urođenu potrebu za multisenzoričkim istraživanjem svijeta oko sebe .

• 400 g oštrog brašna
• 130 g soli
• 40 g limunske kiseline
• 5 žlica ulja
• prehrambene boje (najbolje su u prahu, ali mogu i tekuće)
• 4 dcl vode

 Upute za izradu:

Vodu sa uljem staviti kuhati te dodati boju. Kada voda zakipi, lagano uz miješanje dodavati smjesu brašna, soli i limunske kiseline. Skloniti sa vrate te istresti na radnu površinu te nastaviti mijesiti rukama. Pripazite, smjesa je sada vrela pa možete pričekati trenutak ili koristiti gumene rukavice kako se ne bi opekli. Potrebno je mijesiti sve dok ne dobijete jednoličnu glatku masu koja se ne lijepi. Za razliku od slanog tijesta, ova masa se ne suši.Smjesa koju ste dobili podatnija je od plastelina, lako periva i trajna. Svi sastojci su jestivi tako da je možete ponuditi i najmanjoj djeci za igru. Smjesu čuvati u zatvorenim posudama ili vrečicama najbolje na hladnom mjestu.

Strašilo od bundeve

Osjećaj straha u djetetu mogu izazvati odvajanje od roditelja, grmljavina, mrak …. Provodeći kvalitetno vrijeme s djetetom, u igri ili jednostavno razgovorima, jačamo djetetovo samopouzdanje koje mu treba da shvati kako je i osjećaj najvećeg straha samo osjećaj koji će proći.

> Kako je sezona bundeva, sada je pravo vrijeme za izradu strašila od bundeve. Aktivnost izrade strašila od bundeve, idealna je prilika za razgovor s djetetom o njegovim strahovima te da ono spozna da se osjećaj strah ponekad izazivaju situacije i stvari koje na prvi pogled izgledaju strašno, a zapravo to i nisu, baš kao i strašilo od bundeve. Pomozite svojemu djetetu u prevladavanju osjećaja straha i izradite s njim strašno strašilo od bundeve, stavite ga na prozor ili balkon, te uživajte u svom trudu gledajući po mraku. Interesantno je kako ponekad, koliko god je neugodan osjećaj straha, uživamo u njemu i osjećamo trnce užitka po tijelu.

Potrebno:

• velika bundeva
• nož ili skalpel (koriste odrasli)
• vrijedne ručice djece i žlice za izdubljivanje unutrašnjosti bundeve
• svijeća

Odrezati gornji dio bundeve te izdubiti unutrašnjost. Izrezati oči, nos i usta. Umetnuti upaljenu svijeću u sredinu bundeve te poklopiti otvorenu bundevu izrezanim gornjim dijelom. Strašilo je gotovo!

Napomena!

Nemojte baciti sjemenke, već zaposlite dječicu da ih pažljivo odvoje od ostatka bundeve. Tako odvojene sjemenke osušite jer su sjemenke bundeve do dvadeset puta hranjivije od mesa bundeve.

Njezino veličanstvo: Bundeva

"Tikva, buča, bundeva, kako li se zove? Narančasta ili žuta, koje li je boje?"

Postoji mnogo vrsta bundeva od kojih su neke jestive, a neke nejestive, ali zbog svoje ljepote služe kao dekoracija pa zato ni ukrasne bundeve nisu beskorisne. U posljednje vrijeme sve su popularnije, a to nije ni čudno budući da osim svoje šarene ljepote, bundeve imaju mnogostruke dobrobiti za naše zdravlje.

Meso bundeve sadrži visoke razine antioksidansa, vitamina (karotena, vitamin C, E i K, te vitamini B grupe), minerala (kalij, fosfor, kalcij, željezo) te biljna vlakna. Upravo zbog karotena, bundeva je dobar saveznik u prevenciji pojave raka grla, želuca, jednjaka i grlića maternice, a zbog niske hranjivosti, poželjna je namirnica u dijetalnoj prehrani.Celuloza i pektin reguliraju probavu i djeluju umirujuće stoga se preporuča konzumiranje bundeve osobama s oboljenjima želuca i tankoga crijeva.


Ne jede se samo meso bundeve. Čak štoviše, sjemenke bundeve hranjivije su od mesa bundeve jer su znatno bogatije vitaminima i mineralima. Sjemenke se konzumiraju osušene, a pripremaju se tako da  izvadite sjemenke iz bundeva, isperete ih pod mlazom vode te procijedite u cjedilu. Pećnicu zagrijete na 160°C, te sjemenke rasporedite na protvanj obložen papirom za pečenje. Sjemenke se suše 1 sat. Kako bi se sačuvali svi hranjivi sastojci, preporuča se sjemenke oguliti neposredno prije jela pri tome pazeći da se ne ukloni sivozelena opna sjemenke jer je ona osobito bogata hranjivim sastojcima.

Sjemenke su odlično prirodno sredstvo protiv crijevnih parazita. Iz tog razloga, nerijetko se preporuča njihova konzumacija u liječenju dječjih glista.Od sjemenki bundeve se također pravi i ulje, tzv. bučino ulje. Najbolje je koristiti samo hladno prešano ulje koje sadrži lecitin - prirodni emulgator koji otapa ovapnjenje u krvnim žilama.

Još neke dobrobiti bundeve za zdravlje:

• pomaže kod gihta i reumatizma
• djelotvorna je kod opstipacije te olakšava tegobe kod upale debelog crijeva
• smanjuje kolesterol u krvi - snižava rizik od srčanih bolesti i moždanih udara.

Recept za pripremu prženih koštica:

Ili napravite ukusne i zdrave proteinske palačinke:

Sočna, slatka, kisela i hrskava?

Naravno riječ je o jabuci, jednom od najpopularnijeg i najzdravijeg voća. Odlična je svježa, u kompotu, štrudlama i kolačima, ali osim toga ima mnoge zdravstvene koristi za zdravlje.
Svakodnevnim konzumiranjem jabuke činimo mnogo za očuvanje svojega zdravlja stoga nije ni čudno da i jabuke imaju svoj dan koji obilježavamo 20. listopada. Često nam se događa da u svakodnevnoj prehrani zaboravimo na vrijednost voća. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prosječna potrošnja jabuka po stanovniku u Republici Hrvatskoj iznosi 15 kg godišnje.

Ona je prava mala riznica zdravih sastojaka koji pozitivno utječu na naš organizam. Jabuka potiče imunološki sustav organizma i vrlo je učinkovita u borbi protiv virusa i bakterija zahvaljujući kombinaciji vitamina C, minerala i ostalih tvari koja jabuka sadrži.

Ovisno o sorti, 100 g jabuke sadrži otprilike 85 g vode, 10,9 g ugljikohidrata te 3 g dijetalnih vlakana. U jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 te beta-karotena. Jabuka sadrži i minerale, mnogo kalija (100 do 180 mg) te kalcij, fosfor, magnezij i željezo.

Zahvaljujući velikom udjelu ugljikohidrata, posebno fruktozi i glukozi, opskrbljuje organizam energijom te sprječava umor i gubitak koncentracije. U borbi protiv zloćudnih stanica dokazano smanjuje rizik za pojavu karcinoma debelog crijeva.

Zahvaljujući karotinu štiti i od utjecaja štetnih UV-zraka. Jabuka, između ostalog i stoga što sadrži pektin i celulozu, potiče i regulira probavu, stabilizira crijevnu floru te pomaže kod poteškoća s probavom, posebno zatvora. Pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav jer sprječava nakupljanje štetnih tvari u krvi, snižava povišeni kolesterol u krvi i sprječava začepljenje krvnih žila pa tako smanjuje rizik za pojavu tromboze i ateroskleroze, a pozitivno djeluje i na rad srca.

Sadrži mnogo kalija, potiče izlučivanje suvišne tekućine iz organizma pa uz ostalo na taj način pogoduje i mršavljenju. Pozitivno utječe i na funkcioniranje bubrega, jetre i žuči. Zahvaljujući pak kalciju i fosforu pozitivno utječe na izgradnju kosti i zuba, a kako je bogata i fluorom sprječava karijes te jača i štiti zubno meso i usnu floru. Budući sadrži i do 90% vode i nimalo masnoća, jabuka uspješno gasi žeđ i osvježava nakon napornog treninga.

U njoj se krije i serotonin pa je u podizanju našeg raspoloženja uspješnija čak i od pločice čokolade. K tome jabuka smiruje i ublažava neurozu i razdražljivost te je dobrodošla i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje.

Bez obzira koju jabuku odabrali, crvenu, žutu ili zelenu, sjetite se stare engleske uzrečice:

"An apple a day will keep doctor away" - "Jedna jabuka na dan, otjetat će doktora iz kuće van".

DANI KRUHA

Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje – obilježavaju se svake godine tijekom listopada u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima, ustanovama za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju, te ograncima i granama Udruge Lijepa naša. Svečanostima Dana kruha zahvaljujemo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine kao narod i kao pojedinci bili podareni.

Obilježavanje Dana kruha u vrtiću i/ili školi

• razgovor s djecom i učenicima na temu “Od zrna do pogače” i “Plodovi našeg zavičaja" 
• upoznavanje djece i učenika s kulturom ophođenja prema kruhu i zbrinjavanjem njegovih ostataka 
• spoznajno-istraživačke aktivnosti: „Od zrna do kruha“(runjenje kukuruza, mljevenje kukuruza u brašno, pripremanje i pečenje različitih vrsta kruha i krušnih proizvoda), manipuliranje brašnom: sijanje i presipavanje brašna 
• umjetničke aktivnosti: priče: „Mala crvena koka i zrno pšenice“, „Od zrna do pogačice“, „Djedova pogača“, „Djevojčica dobra kako kruh“, slikovnica: „Anin Kruščić“ 
• aktivnosti različitog izražavanja i stvaranja: „Kukuruz“, crtanje olovkom 
• „Ja sam mali pekar“, crtanje flomasterom, pjevanje: „Pekar“ i „Mlin na vodi“, dramatizacija umjetničkih tekstova: „Mala crvena koka i zrno pšenice“ 
• životno praktične i radne :„U pekara je čista kuhinja“, izrada kruha (izrada i oblikovanje tijesta u kruščiće te pečenje) 
• raznovrsne igre : : „Zrno u kučici", matematička igra, „Čarobno brašno“, crtanje po ploči s brašnom, igra uloga: „Mi smo mali pekari“ i poklapalica: igra slovima – napiši riječ 
• igre s pjevanjem: „Igra mlina“ i natjecateljska igre: „Tko će prvi do mlina" 
• organiziranje izložbi (sjemenke žitarica, ljekovito bilje, gljive, izložba starih vrsta jabuka) i predavanja 
• izložbe radova djece i učenika na temu Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje: literarni radovi, likovni radovi, fotografije, plakati, izrada kruha i peciva, uređivanje izložbenih prostora, scenski izraz (prikaz običaja, igrokaz na određenu temu – može biti poznato djelo iz književnosti ili učenički uradak)

Sve gore navedene aktivnosti mogu se prikazati djeci, učenicima, roditeljima i uzvanicima na svečanostima u dječjim vrtićima/školama, uz već tradicionalne aktivnosti:

• pripremanje i pečenje različitih vrsta kruha i krušnih proizvoda 
• izložba plodova užeg zavičaja 
• predstavljanje zavičajne kuhinje 
• zajedničko blagovanje kruha i plodova zemlje 
• postavljanje svečanog stola 
• blagoslov kruha i plodova zemlje 
• darivanje kruha–simbola obnove i blagostanja

04.10. Međunarodni dan zaštite životinja/World Animal Day

Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se svake godine 4. listopada s naglaskom na jedinstven odnos ljudi i životinja i važnost životinja u našem životu. Prvi je put taj dan obilježen 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama. Udruge za zaštitu životinja diljem svijeta obilježavaju taj dan kako bi upozorile ljude na probleme životinja te ih potaknule na razmišljanje o svojem odnosu prema njima.

Celebrate World Animal Day - 4 October

Building the celebration of World Animal Day mobilizes people for action now for a better future for animals.Throughout history, social movements (mass actions) like World Animal Day, have always been a major vehicle for ordinary people’s participation in politics, and key in fighting for social justice and reform. The lives of animals are profoundly affected by the actions of individuals, businesses, and nations. It’s therefore essential that, as sentient beings, their rightful status as recipients of social justice is established and translated into effective animal protection. Through increased awareness and education, we can help develop a compassionate culture which feeds into legal reform and social progress to make this world a fairer place for all living creatures. A world where animals are recognized as sentient beings and full regard is always paid to their welfare.

Dječji tjedan

”Ljubav djeci prije svega!” je moto pod kojim obilježavamo Dječji tjedan u cijeloj Hrvatskoj, s posebnim apelom na odrasle da imaju u vidu prijedloge djece o stvarima koje ih se tiču.

Dječji tjedan u svijetu se obilježava svakog prvog punog tjedna u listopadu, a prvi dan u tom tjednu je Međunarodni dan djeteta. Ove godine dječji tjedan počinje u ponedjeljak, 03. listopada, a završava u nedjelju, 09. listopada.

Ciljevi Dječjeg tjedna, utvrđeni prije više od tri desetljeća i danas su isti:
google-site-verification: googledc8dbf4670ed8d3e.html

1. usmjeravanje pažnje javnosti na ostvarivanje prava, potreba i aktivnosti s djecom i za djecu
2. organiziranje posebnih i prigodno odabranih igara, priredbi i kreativnih aktivnosti za djecu u danima Dječjeg tjedna
3. pokretanje novih akcija šireg značaja za razvoj i odgoj djece
4. poticanje volonterskog stručnog i općeg rada odraslih s djecom
5. poticanje aktivne participacije djece u aktivnostima zajednice.

Dječji tjedan obilježavamo provodeći različite aktivnosti usmjerene djeci kojima ostvarujemo različite dobrobiti za djecu te razvijamo mnoge kompetencije djece.

Aktivnosti usmjerene djeci kojima možemo obilježiti Dječji tjedan:

• čitanje slikovnica i priča o pravima djece, siromašnoj djeci i sl.
• razgovorima o njihovim pravima, njihovim prijateljima, najdražim igračkama, djeci bez roditelja, siromašnoj djeci i sl.
• sudjelovanje u humanitarnim akcijama kao npr. prikupljanje igračaka za potrebitu djecu
• provođenje zabavnih igara s pjevanjem, smiješnih igara riječima ili pokretima i sl.
• poticanje djece na likovni izraz: Moj najbolji prijatelj, Moja najdraža igračka, Imam pravo iskazati osjećaje/na igru/zdravu prehranu/na ljubav itd.
• izrada igračaka od različitih prirodnih i prirodno-neoblikovanih materijala
• organiziranje druženja djece (igrokazi, šetnje, ples i sl.)
• izrađivanje plakata sa porukama djece usmjerene odraslima (npr. kako možemo pomoći siromašnoj djeci, kako učiniti svijet boljim mjestom za sve, kako živjeti u miru itd.).

Uz brojne tradicionalne aktivnosti ovogodišnji Dječji tjedan obogaćen je i novom aktivnošću u okviru projekta društvene odgovornosti „Neka odrastanje bude dječja igra“ koji Savez društava Naša djeca Hrvatske provodi s tvrtkom Beiersdorf. U već tradicionalnom tjednu posvećenom djeci i ispunjenom raznovrsnim aktivnostima i programima koje Savez DND i Društva Naša djeca organiziraju desetljećima, ove godine roditelji i djeca u lokalnim Društvima Naša djeca u okviru NIVEA projekta mogu sudjelovati u izradi igračaka, naučiti zašto je igra izuzetno važna za odrastanje te kako kvalitetno provoditi slobodno vrijeme kroz igru.

U sklopu ovogodišnjeg projekta, edukaciju je prošlo 50 volontera Društava Naša djeca s područja cijele Hrvatske kroz tri programa – dva likovno-kreativna i jedan dramsko-lutkarski seminar. Likovno – kreativne radionice održale su dugogodišnje stručne suradnice Saveza DND, Mirjana Kranželić, samostalna likovna umjetnica i Goranka Vlahović, modna dizajnerica i kostimografkinja. Ksenija Rožman, prof. hrvatskog jezika i dramska pedagoginja i Zvjezdana Balija, odgojiteljica i lutkarica bile su zadužene za dramsko-lutkarske radionice. Sudionici edukacija izradili su preko 120 različitih igračaka te održali jednu dramsku i jednu lutkarsku prezentaciju. Educirani volonteri Društava naša djeca, koji su prošli kreativne seminare i edukaciju u sklopu projekta, tijekom NIVEA Dječjeg tjedna održat će besplatne radionice za roditelje i djecu s ciljem poticanja obitelji na zajedničko druženje i kreativno stvaralaštvo kroz igru. Jedna od tema radionica bit će i igračka – kako izraditi igračku u svom domu te koje materijale koristiti prilikom izrade. Dio igračaka i dječjih uradaka izrađenih na radionicama predstavit će se na izložbi o igračkama koja će se održati u studenom u Zagrebu.

Upravo je i igračka glavna tema nagradnog natječaja koji se provodi na mrežnim stranicama nivea.hr/djecja-igra do 6. listopada. Dizajnerice Slavica Farkaš, Tea Janković, Iva Risek i Adriana Pavelić za potrebe projekta izradile su prototipove igračka, a javnost će odabrati najbolji koji će se producirati u limitiranom izdanju. Pobjednička igračka koristit će se u edukativne svrhe s ciljem promicanja igre i igračke kao sastavnog dijea odrastanja svakog djeteta.

I vi se možete uključiti u glasovanje i sudjelovati u odabiru najboljeg prototipa – na https://www.nivea.hr/nivea-noviteti/djecja-igra odaberite svog favorita i putem prijavnog obrasca objasnite koja je vaša omiljena igračka i zašto te uz malo sreće možete osvojiti i tjedni NIVEA poklon paket.

Ovdje možete preuzeti Smjernice za Dječji tjedan 2016., a ovogodišnji plakat na sljedećem linku.

Strani jezik i govorne teškoće

Prva važna pretpostavka pri upisu djeteta u bilo kakav program ranog učenja stranoga jezika je da je dijete dostiglo za svoju dob očekivanu jezičnu zrelost materinjeg jezika. Ima li Vaše dijete ikakve govorno-jezične teškoće, kao što su zamuckivanje i jezična nezrelost, mudrije je posvetiti se adekvatnom logopedskom tretmanu nego ga upisivati u školu stranih jezika.

Prije samog upisa, svakako se savjetujte sa stručnjacima, voditeljima i pedagozima koji će Vam moći potvrditi da je vaše dijete spremno za usvajanje stranog jezika.

TEŠKOĆE U GOVORNO JEZIČNOM RAZVOJU

1.POREMEĆAJI ARTIKULACIJE-IZGOVORA

Neispravan izgovor glasova-dislalya u većine djece spontano nestaje tijekom ranih godina života. Međutim kod neke djece umjesto da spontano nestaju one postaju sastavnim dijelom njihova govora koji je onda nerazumljiv za okolinu. Vršnjaci iz djetetove okoline često nemaju razumjevanja za takav govor te dijete biva izolirano.

Postoje tri oblika neispravnog izgovora glasova:

1. OMISIJA - izostavljanje glasova u riječi (plavo-pavo, Marko-Mako…), ovo je normalno za djecu do 3 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati
2. SUPSTITUCIJA - zamjena glasova drugim glasom (Luka-Juka, riba-wiba…), ovo je normalno za djecu do 4 godine, poslije toga ne bi se smjelo javljati
3. DISTORZIJA - iskrivljeni izgovor nekog glasa

Nesigurna predodžba glasovne strukture riječi (leksička dislalija ) ili tzv. nesigurna riječ (nisu krivi glasovi već njihov razmještaj), primjerice Zagreb-Zabreg, lokomotiva-lokotomotiva,traktor-tratkor, crkva-cvrka...). Ovaj problem može se javiti u ranom jezičnom razvoju. Najčešće spontano nestaje, a ako to nije slučaj do kasnijeg predškolskog uzrsta (5.godine) treba potražiti stručnu pomoć logopeda, jer može ukazivati na postojenja jezičnih problema u djeteta.

Najčešči uzroci poremećaja artikulacije (izgovora) su:

•  odstupanja u građi ili funkciji organa za artikulaciju (jezik, usne, meko nepce…)
• oštećenje ili gubitak sluha
• intelektualno zaostajanje
• loš fonematski sluh (nerazlikovanje između glasova u riječi)
• loš govorni uzor.

2.MUCANJE

Mucanje je poremećaj u tečnosti govora. Osoba sa ovim poremećajem zna što želi ili treba reći ali uslijed neusklađenosti pokreta njezinih govornih organa disanja nastaju teškoće u obliku mucanja.

Više je kritičnih perioda za pojavu mucanja, a najčešće se može javiti između 2. i 5. godine života zbog:

• naglog povećanja fonda riječi
• naglog razvoja gramatike
• razvoja kontrole govora
• završetka formiranja baze govora
• stresa u obitelji i okruženju

Manifestira se ponavljanjem, produljivanjem i umetanjem glasova, slogova ili riječi za vrijeme govora. Ovakvo mucanje naziva se i fiziološko mucanje, i ono u većini slučajeva pod normalnim okolnostima spontano nestaje. U suprotnom slučaju potrebna je stručna pomoć logopeda, jer se radi o razvoju «pravog» tipa mucanja. Bez obzira na godine pomoć kod mucanja je moguća.

Kako se ponašati prema osobi koja muca:

• u razgovoru biti strpljiv te usmjeriti svoju pažnju na ono što osoba govori a ne kako govori
• ne izbjegavati gledanje u oči
• ne pokušavati završiti riječ ili rečenicu umjesto te osobe
• ponašati se kao u svakoj drugoj situaciji

3.JEZIČNE TEŠKOĆE

Jezične teškoće su poremećaj u kojem dijete nema sposobnost razumijevanja, strukturiranja i izražavanja jezične misli. Može biti izražena kao:

• teškoće u zapamćivanju riječi (ormar-«Ono u što slažemo robu»...)
• nepravilnoj upotrebi gramatičkih oblika («Vani pada kiši»...)
• opća nesposobnost verbalnog izražavanja (kratke rečenice, oskudan fond riječi)

4.DYSARTRIA

Dysartria je poremećaj koji se manifestira usporenim, slabim, nepreciznim i nekoordiniranim pokretima govorne muskulature. Ponekad se javljaju teškoće prilokom gutanja i žvakanja. Najčešći uzroci su:

· oštećenje živca (CNS) koji kontrolira određene mišiće ili organe govora (jezik, jedna strana mekog nepca , glasnice).

Preuzeto sa: VERBUM SANUM-LOGOPEDSKI KABINET

Kada početi sa učenjem stranog jezika

Roditelji su često u dvojbi trebaju li upisati dijete na tečaj ili u program stranog jezika koji je u ponudi vrtića u slučaju kada ono ima određenih govornih teškoća. Kakvo je mišljenje struke o tome, prof.logoped R.Kožul kaže:

"Iako danas postoje istraživanja i pristupi učenju koji naglašavaju rano upoznavanje djece s drugim jezikom uz sadržaje prikladne dobi djece, vrlo je važno uzeti u obzir i tijek govorno-jezičnog razvoja djeteta – postoji li zaostajanje u razvoju govora? Ima li dijete teškoća na morfološkoj i/ili sintaktičkoj razini? Što kada su prisutne teškoće izgovora? Upravo zbog ovih pitanja neki znanstvenici zagovaraju učenje stranih jezika nakon treće godine, kada dijete ovlada osnovama materinjeg jezika. Brojni su primjeri iz prakse kada dvojezičnost djetetu stvara komunikacijski problem i kada je potrebna pomoć stručnjaka - logopeda kako bi se prisutne teškoće reducirale i u konačnici uklonile. U slučaju teškoća izgovora ili nekih drugih govorno-jezičnih teškoća svakako je dobro potražiti savjet logopeda koji će procijeniti razinu usvojenosti materinjeg jezika i eventualna odstupanja te njihov utjecaj na usvajanje stranog jezika.Možemo zaključiti kako učenje stranih jezika od najranije dobi ima brojne prednosti, ali je dužnost roditelja i odgojitelja praćenje mogućnosti djeteta u usvajanju sadržaja na stranom jeziku te njihova usklađenost s dobi djeteta"

Preuzeto sa: LINQUA STUDIO - ŠKOLA STRANIH JEZIKA ZA DJECU