Priprema za školu: Pravilno držanje olovke i grafomotorika

Grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja. Djeca od najranije dobi razvijaju finu motoriku ruku, odnosno pokrete šake i prstića.

U razvijanju fine motorike djeci možemo  pomoći zabavnim igrama poput nizanja, redanja, slaganja, otkopčavanja, zakopčavanja, provlačenja i vezanja vezica... Sposobnost koju će mališani razviti, preduvjet je za uspjeh u kasnijim grafomotoričkim aktivnostima, crtanju, bojanju i pisanju.

Osim razvijanja  fine motorike prstiju i šake, dijete grafomotoričkim aktivnostima razvija i  pažnju, koncentraciju, orijentaciju, govor, spoznaju. Ono pamti otprije usvojene pokrete, koristi se njima u novim situacijama i razmišlja.

Kako djeca drže olovku

Interes za olovku, djeca pokazuju već u dobi od godine dana. Olovku grabe cijelom šakom, koristeći rame kako bi micali olovku. S otprilike dvije godine, hvat olovke je donekle napredniji. Od druge do treće godine, djeca olovku drže prstićima, ali još uvijek nepravilno. Nema otvorenog luka između palca i kažiprsta i ruka se miče kao cjelina.

U dobi između tri i pol i četiri godine godine, olovka se drži s tri prsta, ali se prilikom pisanja miče cijela šaka umjesto prstiju.

S otprilike pet godina (najkasnije do šeste), hvat olovke postaje pravilan. Olovka se tada drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjaka), a prilikom pisanja miču se prsti.

Tek ovaj hvat (tzv. pincentni hvat) omogućava maksimalnu kontrolu i fleksibilnost prilikom pisanja.


Kojom ručicom pisati

Otprilike do druge godine starosti, djeca podjednako koriste lijevu i desnu ruku. Stručnjaci savjetuju da se do te dobi djeci predmeti stavljaju između ruku, kako se ne bi utjecalo na njihov izbor. Moguće je da će dijete prvo pretežno koristiti desnu ruku, a zatim će odjednom početi davati prednost lijevoj. Tek između druge i treće djetetove godine, roditelji mogu početi zapažati radi li se o malenom dešnjaku ili ljevaku. Sklonost određenoj strani, osim ruku obuhvaća i ostale dijelove tijela: stopala, noge, oči pa čak i uši. Stoga se ta karakteristika može zapaziti i u situacijama kao što su uspinjanje stepenicama (kojom nožicom započinje uspinjanje) ili igranje nogometa (kojom nogom "puca" loptu).

Do pete godine, 90 posto djece pokazuje sklonost upotrebi jedne ruke u većini aktivnosti koje se vrše rukama. Neka dijete što češće bude u prilici crtati i bojati i nemojte utjecati na to u kojoj će ruci držati olovku.

Kad dijete odbija crtati i pisati

Najčešći razlog zbog kojega djeca odbijaju aktivnosti olovkom je vezan uz poteškoće na koje pritom nailaze. Nemojte forsirati i uvijek imajte na umu dob djeteta i njegove sposobnosti. Grafomotorika je sposobnost koja se razvija i vježba. Crtanje i pisanje pokušajte potaknuti na zabavan način, a djetetov lijep rad možete i nagraditi.

Igre za vježbanje pravilnog hvata olovke

• Dijete gužva maramicu u ruci, počevši od jednog kuta, tako da mu se cijela maramica smjesti u šaci.
• Crtanje voštanim bojama koje su se istrošile ili izlomile, tako da su ostali kratki komadići. Male komadiće dijete neće moći držati šakom, već će upotrijebiti prstiće i vježbati njihov položaj.
• Dijete prepoznaje predmete opipavajući ih rukom.
• Guljenje mandarina ili manjih naranči. Time će dijete vježbati hvat prstima i povlačenje (kod guljenja).
• Dijete uz pomoć pipete prebacuje kap po kap vode iz jedne čaše u drugu. Ovime razvija jačinu prstiju i koordinaciju pokreta.
• Premještanje olovke među prstima, u smjeru od palca prema malom prstom i natrag, prvo jednom, a zatim drugom rukom.



Poželjne grafomotorne vještine prije polaska u školu


• postoji fleksibilnost šake i prstiju, dijete pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
• po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke, ravne kružne i valovite linije
• zna precrtati geometrijske likove: krug, kvadrat, trokut, romb
• zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima




Izvor:  http://www.pjesmicezadjecu.com/mamin-kutak/pravilno-drzanje-olovke.html




PREPORUČENE KNJIGE I SLIKOVNICE:




1. Edita Slunjski: Kad djeca pišu, broje, računaju....- Neobične igre obićnim materijalima
2. Mira Čudina Obradović: Igrom do čitanja
3. Suzane  Stocklin-Meier: Oblikujemo papir i učimo kroz igru 

Old MacDonald

Novi!!!

U svijetu sporta 3

Još nekoliko ideja za aktivnosti vezane za sport:

Balonomet

Napravite rekete od papirnatih ili plastičnih tanjurića koje su djeca ukrasila u likovnoj tehnici po želji. Napušite balon, dogovorite pravila i balonomet može početi!

Trakice za vježbanje

Rekvizite za vježbanje možete izraditi i sami. Trakica za vježbanje je odlično sredstvo za motiviranje za vježbanje. Potrebna vam je papirnata trakica (ako nemate možete izrezati i od vrečica) te drška napravljena npr. od savijenog debljeg papira ili sl.. Debljina trakica može biti oko 1-2 cm, a dužina po želji. Neka djeca  ukrase trakice flomasterima i drškice po  svojoj želji. 

Bingo

Izradite predloške za igru bingo sa sličicama različitih sportova. Za svaki sport izradite posebne kartice za izvlačenje. Izvlačite sličice jednu po jednu. Djeca prekrivaju polje sa sportom koje ste izvukli, a tko prvi prekrije sva polja/sportove zove "Bingo".  Besplatno skinite predložak za bingo OVDJE.

Hrvatski olimpijski dan, 10.09.

Hrvatski olimpijski odbor je 2007. godine pokrenuo program pod nazivom Hrvatski olimpijski dan kojem je cilj potaknuti građane svih dobnih skupina na aktivno bavljenje sportovima koji su im na raspolaganju u njihovim sredinama. Hrvatski olimpijski dan jedinstveni je naziv za nacionalnu sportsku manifestaciju koja se obilježava 10. rujna, na dan osnivanja Hrvatskog olimpijskoga odbora. Cilj organiziranja obilježavanja ovog dana u vrtićima i školama je da se djeci ukaže na važnost bavljenja sportom i fizičkom aktivnošću.

Za obilježavanje Hrvatskog olimpijskoga dana djeca se u vrtiću pripremaju kroz različite aktivnosti kao što su između ostaloga:

• razgovori o sportovima koji postoje,
• razgovori o sportašima koje poznaju,
• istraživačke aktivnosti: „Što su olimpijske igre – simbolika krugova na zastavi olimpijskih igara“, „Sportski rekviziti: istraživanje rekvizita, pridruživanje rekvizita određenom sportu…“, „Poznati i uspješni hrvatski sportaši“ itd.
• likovne aktivnosti: „Sport koji poznajem“, „Kad odrastem želim biti spotaš “, „Sportski rekviziti“, „Ovako mi vježbamo“ i dr.
• provođenje različitih sportsko-natjecateljskih igara na otvorenom ili u sportskoj dvorani: skok u dalj, potezanje užeta, gađanje u metu, štafeta, poligoni sa zaprekama i sl.

Provođenjem ovakvih aktivnosti:

• osigurava se osobna i tjelesna dobrobit za djecu: usvajanje zdravog načina života i navika korisnih za zdravlje, usavršavanje prirodnih oblika kretanja, razvoj fine i krupne motorike, usvajanje različitih vještina: točnost, preciznost, balansiranje na jednoj nozi itd.
• ostvaruju se vrijednosti: znanja o važnosti bavljenja sportom i sportu uopće, humanizma i tolerancije kroz građenje zajedništva  i osjećaja pripadanja vrtiću, kreativnosti poticanjem djece na likovno izražavanje
• razvijaju se kompetencije komunikacije na materinskom jeziku poticanjem djece na prepričavanje i pravilan razumljiv i izražajan govor, matematičke kompetencije kroz razvoj prostorne orijentacije i shvaćanje prostornih odnosa: u, na, naprijed, nazad, gore, dolje, ispod, iznad,lijevo, desno. Socijalna i građanska kompetencija razvija se u jednoj demokratskoj atmosferi ispunjenoj pozitivnim međusobnim odnosima suradnje, pomaganja prihvaćanja i poštovanja.

Predškola

PREDŠKOLA je priprema djece za polazak u školu. Ona je prostor između obiteljskog doma, dječjeg vrtića i osnovne škole.

Psihofizičke razvojne osobine djece u dobi pred školu:

- razvijen pojam o sebi i svojim mogućnostima
- natjecateljski duh, želja da se u nečemu nadmaši vršnjake
- sakupljanje različitih predmeta.

Djeca predškolske dobi sposobna su:

• vladati svojim fiziološkim potrebama 
• govorno se izražavati 
• vješto se kretati u prostoru i djelovati u njemu 
• razlikovati ponašanja koja sredina ocjenjuje kao pozitivna od negativnih 
• usvojiti pojmove i generalizirati ih 
• logički misliti i zaključivati na temelju poznatih im elemenata 
• shvatiti postupke i uzroke nečijeg djelovanja 
• usmjeravati pozornost na različite stvari, shodno motivaciji 
• shvatiti pojam vremena, ali samo za sadašnjost. 

Djeca pred školu trebala bi imaju razvijene slijedeće prečitačke vještine:

• razumijeti priče koje mu se pričaju, znati prepričati jednostavnu i kratku priču 
• shvatiti da pisani tekst sadrži pisanu poruku 
• znati kako se drži knjiga, okreću listovi, kako tekst teće s lijeva nadesno, i odozgo nadolje 
• znati da se tekst sastoji od rečenica, rečenica od riječi, a riječ od glasova 
• prepoznati sluhom pojedinačne glasove u riječi te znati rastaviti riječi na glasove (glasovna analiza) te sastaviti glasove u riječ (glasovna sinteza) 
• prepoznavati slova abecede 
• znati pročitati i napisati vlastito ime. 

Osnovne obveze predškolaca su:

- PREMA SEBI (zdravlje, vlastiti razvoj, usvajanje higijenskih i radnih navika, pravila o čuvanju zdravlja)
- PREMA DRUGIMA (uljudno ponašanje, pomaganje, suradnja, razumijevanje, uvažavanje, nenasilno rješavanje sukoba,...)
- PREMA OKOLINI.

Osnovna obilježja pripreme djece za polazak u školu su:

- zadovoljavanje dječjih primarnih (bioloških) potreba, koliko je to moguće, u suradnji s roditeljima
- nastojanje da dijete dobije osjećaj sigurnosti i prihvaćenosti
- pružanje svakom djetetu prigode za samo ostvarivanje i stjecanje povjerenja u sebe, a time i stvaranje pozitivne slike o sebi i o svojim mogućnostima
- praćenjem razvoja djeteta moguće je uočiti posebne potrebe djeteta i s njima usklađivati odgojne postupke.

Predškola polaznicima omogućuje:

- raznovrsne razvojne poticaje
- povoljno ozračje kao ne upitan okvir za djelotvoran pozitivni učinak takvih poticaja
- prepoznavanje i prevencija razvojnih poremećaja.

OSNOVNO O USTROJSTVU PREDŠKOLE

Zadaćama i namjeni predškole trebaju odgovarati:

- prostor i oprema
- pokućstvo (namještaj)
- audio-vizualna sredstva
- sredstva za likovno i govorno-scensko izražavanje djece
- sredstva za glazbeno izražavanje
- sredstva za istraživanje
- razni oblikovani i neoblikovani materijali.


Vrijeme provedbe (trajanje predškole za djecu koja nisu uključena u redoviti program, odnosno ne idu u vrtić): uobičajeno je od 150 – 170 sati.

Sudionici provedbe programa predškole:

Ravnatelj ustanove, osim voditeljice, najodgovornija je osoba za osiguranje potrebnih preduvjeta za normalan rad predškole.

Voditeljica uz sudjelovanje i pomoć ostalih sudionika – suradnika, ostaje temeljnim, neposrednim izvršiteljem i kreatorom izvedbenog programa.

Stručni profil voditelja predškole treba obuhvaćati:

• temeljito poznavanje mogućnosti djece u 6. godini života
• temeljito poznavanje programa odnosno svih činjenica važnih za stvaranje dobrog izvedbenog programa
• poznavanje i znalački odabir načina i sredstava za koje se zna da će imati najveći učinak u razvojnom poticanju djece
• osposobljavanje za uspješnu komunikaciju sa svim čimbenicima koji mogu doprinijeti uspješnom pripremanju djece za polazak u školu, ponajprije roditeljima polaznika predškole
• sposobnost i otvorenost za prihvaćanje i upoznavanje novih znanstvenih spoznaja koje će smišljeno nastojati ugraditi u djelokrug (program) rada predškole
• razumijevanje potreba, želja, osjećaja, tegoba i mogućih problema svakog djeteta
• uspostavljanje suradničkih odnosa s roditeljima polaznika.

ZRELOST DJECE ZA POLAZAK U ŠKOLU

Zrelost djece za polazak u školu promatra se kroz:

1.FIZIČKA ZRELOST

Fizički zrelim smatra se dijete koje zadovoljava stupanj tjelesne razvijenosti s obzirom na kronološku dob (prosječna visina za dječake je 120 cm, a za djevojčice 117 cm; prosječna težina šestogodišnjeg djeteta iznosi oko 20 kg).


2. INTELEKTUALNA ZRELOST

Odgovarajuća intelektualna zrelost podrazumijeva razvijenost opažanja, stabilnost pažnje , govornu razvijenost, te razvijanost mišljenja i pamćenja.
Šetnja, pranje, odijevanje, pospremanje stana ili SDB (soba dnevnog boravka u vrtiću) i druge prilike omogućavaju da u prirodnoj atmosferi vježbamo opažanje djece. Različite slagalice, domino, konstrukcijske igre bolja su priprema za učenje, čitanje i pisanje nego forsirano učenje slova.
Za učenje vještine čitanja i pisanja važno je vidno i slušno opažanje. Točnost slušanja razvija se i čitanjem ili pričanjem različitih priča i pjesmica, govornim igrama, igrama riječima.
Pažnja je bitna funkcija dječje intelektualne zrelosti. Kod šestogodišnje djece prevladava nehotična (nenamjerna) pažnja.
To utječe na organizaciju i metode odgojno-obrazovnog rada u školi. Nastava mora biti zanimljiva, sadržajno i metodički primjerena djeci tog uzrasta (u početku aktivnost treba trajati 25-30 minuta, a kasnije i duže).
Govor je jedan od bitnih uvjeta ljudske komunikacije, prenošenja iskustva, učenja.
Dječji govor može se razviti jedino u socijalnom okruženju. Dijete će govorom izraziti svoje osjećaje, namjere ili zahtjeve, ali isto tako razumjeti tuđi govor.

Za početak školovanja osobito su važne misaone funkcije djeteta.


3. EMOCIONALNA ZRELOST

Emocije ili osjećaji osobito su važni za socijalni život djeteta.
Emocionalna zrelost znači da dijete reagira primjereno određenoj situaciji.
Djeca počinju racionalno objašnjavati svoje i tuđe ponašanje, a to onda omogućuje i kontrolu tog ponašanja.
Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku disciplinu teško podnosi.
Emocije olakšavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, što mu pomaže u razvijanju svijesti o sebi.


4. SOCIJALNA ZRELOST

Socijalna zrelost najuže je vezana za emocionalnu zrelost. To podrazumijeva da prvoškolac ima svoj krug prijatelja s kojima se igra i druži i koji ga prihvaćaju kao ravnopravnog partnera, ali isto tako podrazumijeva prilagođavanje na društvene obveze i njihovo što temeljitije ispunjavanje u onoj mjeri u kojoj je to u stanju većina djece te dobi.
Važno je usmjeriti dijete da samo vodi brigu o svojim stvarima. Dijete postepeno razvija različite socijalne vještine, kao što je npr. suradnja, popuštanje, iskazivanje vlastitih potreba, stvaranje prijateljstava. Potrebno je kod djece kontinuirano razvijati samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti.
Važno je naučiti dijete da poštuje i tolerira različitost među djecom i da u tim različitostima otkriva nečije kvalitete.
Djeci se isto tako mora dopustiti pravo na samoću te treba poštivati njihovu intimu. Potrebno im je i određeno vrijeme da se prilagode novim situacijama, te da razviju toleranciju na frustraciju. S vremenom će se spontano uključiti u grupu, prihvatiti pravila ponašanja i razviti osjećaj pripadnosti.

Kako mi možemo pomoći djetetu kako bi što spremnije krenulo u školu?

• razvijanjem pozitivne stavove djeteta prema školi 
• poticanjem interesa djeteta prema školi vlastitim pozitivnim stavovima prema školi 
• razvijanjem radnih navika djece (pospremanje igračaka, dovršavanje započete aktivnosti...) 

LITERATURA:

1. Anka Došen - Dobud: "Predškola - voditelj za voditelje i roditelje"

Sretan početak nove pedagoške godine!

Svim učenicima, učiteljima, odgajateljima, roditeljima i svima ostalima bez kojih bi odgoj i obrazovanje bili manje kvalitetni ili čak i nemogući, želim što uspješniju cijelu pedagošku godinu 2016./2017 (posebno mojoj Gabici koja kreće u 8. razred želim da da sve od sebe i otkrije/spozna/odluči što i gdje želi dalje poslije osnovne škole)!

Za početak da se i ja malo pohvalim. Naime, ove pedagoške godine imam čast, zajedno sa svojom kolegicom, voditi cjelodnevni program ranog učenja engleskog jezika. Agonija oko formiranja engleske grupe trajala je nekoliko mjeseci i već kad smo bile uvjerene da neće biti ništa od toga, dobile smo obavijest da ipak krećemo sa engleskom grupom. Jeeeej.... Moram priznati da sam jako uzbuđena, ali i pod velikim stresom jer posao koji nas čeka nije nimalo lak. Ali kako se ono kaže "svaki je početak težak". Da se razumijemo, ne bojim se da mi nećemo kvalitetno odraditi posao jer, naravno, dat' ćemo sve od sebe, već se bojim da nećemo ispuniti očekivanja roditelja (djeca su uvijek najmanji problem) jer očekivanja pojedinih roditelja u današnje vrijeme ne da su prevelika, nego i nerealna. Ali u jednu ruku to je i u redu jer nas to gura naprijed i da dajemo sve od sebe. No, dobro to su samo moji strahovi, a uvjerena sam da su većinom neopravdani i da će sve biti u najboljem redu.

Što se tiće grupe, za sada brojimo 23 djece u dobi od 4 do 6. godina. Klinci su super, oduševljeni su činjenicom da idu u englesku grupu. Većina ih ima već neko predznanje, što je odlično, a ostali brzo upijaju sa velikom željom za učenjem što i nas uvelike raduje. Zaboravih reći da se zovemo "Muffins" (prijedlog kolegice-roditelja) pa smo sada i najslađa grupa u cijelom vrtiću.

S obzirom na okolnosti, od sada nadalje na blogu ću postavljati i dijeliti s vama aktivnosti i ideje za provođenje aktivnosti vezane za učenje engleskog jezika. Više o ranom učenju engleskog jezika pročitajte OVDJE. 

Mi smo već počeli sa provjerom znanja i ponavljanjem pjesmica koje su djeca naučila, a u slijedećem postu detaljno ću vam opisati aktivnosti i sredstva za učenje boja kroz igru. Sve aktivnosti se mogu iskoristiti i u redovitom programu, samo prilagođeno dobi djece.

Svi ste pozvani komentirati, dijeliti svoja iskustva, ideje ili čak kritike, ali molim samo one konstruktivne naravi naravno.

Za kraj ću s vama podijeliti nekoliko linkova jako  korisnih web stranica na kojima možete pronaći priče, pjesmice, ideje, besplatno skidati flashcards potrebne za realizaciju istih, ma sve potrebno za planiranje i realiziranje različitih aktivnosti.

Korisni linkovi:

http://www.songsforteaching.com/index.html

http://learnenglishkids.britishcouncil.org/en/

http://www.kizclub.com/

http://supersimplelearning.com/

http://www.sparklebox.co.uk/

http://esl-kids.com/

http://www.makinglearningfun.com/index.html

http://www.preschool-plan-it.com/

http://www.earlylearninghq.org.uk/

P.S. Radujem se našem druženju. Lijepi pozdrav do slijedećeg posta. Bye!