Glazba i dijete

Glazba se oduvijek koristi da smiri , utješi, zabavi i razveseli djecu. Glazba je jedan od najbogatijih izvora za poučavanje djece, a utječe na cjeloviti razvoj djeteta. Ona je prirodni dio njihove igre i osigurava prilike za pozitivnu komunikaciju s odraslima. Glazba ne zahtijeva skupu i tehnološki razvijenu opremu. Jednostavni, kod kuće ili u vrtiću napravljeni instrumenti povećavaju vještine fine motorike djeteta, i to za vrijeme izrade instrumenata i za vrijeme sviranja.

Cilj glazbene umjetnosti jest radost zajedničkog pjevanja, igre, plesa, slušanja glazbe te poticanje stvaralačkih sposobnosti kod djece. Glazbom se obogaćuje dječji emocionalni svijet, koji je u današnje vrijeme često zapostavljen zbog neminovnog razvoja tehnologije. Aktivnim uključivanjem u glazbu, kod djeteta razvijamo smisao za lijepo, a to je jedan od najboljih puteva za poticanje dječjih osjetila koja svakodnevno primaju nove sadržaje.

Kod upoznavanja djeteta s glazbom treba voditi računa o razlikama u potrebama, mogućnostima i osobinama djece iste dobi, a pogotovo različite dobi. Da bi dijete zavoljelo glazbu, temelj upoznavanja s glazbom treba biti igra.

Razvoj djetetovog zanimanja za glazbu potiče se:

1. glazbom2. govorom i pokretima

3. glazbom i pokretima

Glazba

Glazba treba stvarati radosno raspoloženje, a u glazbene aktivnosti (pjevanje i slušanje glazbe) dijete se može uključiti i putem glazbenih radionica za najmlađe. Tu se prepoznaje i njeguje djetetov glazbeni sluh te glasovne mogućnosti, razvija se pamćenje i pozitivan odnos prema okolini.

Razvoj glazbenog sluha
Budući da je glazbeni sluh osnova svih glazbenih aktivnosti, nužno ga je razvijati kroz različite igre za razvoj sluha:

Igra tišine

Igra se sastoji u tome da se djeca potpuno umire i u tišini osluškuju zvukove na koje inače ne obraćaju pažnju. U zatvorenoj prostoriji u potpunoj tišini djeca osluškuju zvukove različitih instrumenata koji dopiru iz susjednih prostorija, govor roditelja koji čekaju ispred prostorije, korake u hodniku, škripu i buku drugih izvora zvukova (na primjer automobili), cvrkut ptica s drveta koje raste ispred prozora...

Kad prekinemo tišinu, razgovaramo s djecom kakve smo zvukove čuli, učimo razlikovati ugodne od neugodnih zvukova, upućujemo djecu da sve što su čuli prikažu i bojama.

- djecu treba uputiti da u prirodi slušaju šum lišća, žubor potoka, pjev ptica...

- oponašanjem zvukova iz prirode, djeca postepeno razvijaju opseg glasa

Igra jeke

Voditelj glasno pjeva dva ili više tonova u jednom vokalu, a djeca isti motiv pjevaju tiho ili glasno.Govor i pokret

Recitiranjem stihova dječjih pjesmica i najjednostavnijih brojalica, djeca razvijaju smisao za ritam. Kod svakog djeteta postoji urođeni ritam koji se oblikuje kroz glazbenu umjetnost.

Razvoj ritma govorom: brojalice, recitiranje dječjih pjesmica, oponašanje zvukova iz prirode i okoline u kojoj djeca žive (glasanje životinja, šum kiše, kucanje sata, kucanje srca).

Ritam izvodimo: pljeskanjem, toptanjem, klackanjem, pucketanjem prstiju kao i udaraljkama koje su djeca načinila sama ili uz pomoć roditelja (drveni štapići, metalni trokutići, razne kutije punjene žitaricama ili sitnim šljunkom), orahove ljuske, razni kamenčići itd.

Glazba i pokret

Glazbene igre (igre s pjevanjem ili igre uz instrumentalnu pratnju) razvijaju kod djece sposobnost snalaženja u prostoru, vještinu realiziranja jednostavnih ritmova pokretima ili izražavanje pokreta preko raznih elemenata skladbe.
Na primjer, izvođenjem najjednostavnije pjesmice "Kiša pada kap, kap kap..." - oponašamo kišu pokretima prstiju.

UPOZNAVANJE DJEČJIH PJESMICA

Od najranije dobi, djeca se najčešće glazbeno izražavaju kroz pjevanje pjesmica. Prije učenja svake pjesmice, djecu možemo upoznati sa sadržajem pjesmice kroz priču, crtež, malu lutkarsku predstavu ili djeca mogu nacrtati svoj doživljaj pjesmice.
Tek tada je pravo veselje pjesmicu pjevati, a djeca će je vrlo brzo i lako naučiti.

Kod svake pjesmice, djeci je potrebno objasniti svaku nepoznatu ili manje poznatu riječ te objasniti sadržaj ili poruku pjesmice.

Osim što kroz tekstove pjesama djeca proširuju znanja o prirodi i okolini te obogaćuju rječnik novim riječima i pojmovima, djeca mogu upoznavati i osnovne elemente glazbene teorije (crtovlje, ključevi, note, dinamičke oznake).

Pjesme čiji je sadržaj usko vezan s prirodom (godišnja doba), treba učiti onda kad sadržaj pjesme odgovara tom godišnjem dobu.

LITERATURA:

1. Josipa Franjić Radulović: Pozdrav Proljeću
2. Josipa Franjić Radulović: Zimske radosti
3. Josipa Franjić Radulović: Boje jeseni
4. Josipa Franjić Radulović: Veselo ljeto
5. Josipa Franjić Radulović: Šareni dan – Igre s pjevanjem i pjevanje uz igru
6. A. Ivanković: Pokretne igre