Predčitačke vještine

Predvještine čitanja i pisanja

Čitanje je složena aktivnost koja ovisi o nekoliko sposobnosti i vještina koje se postupno razvijaju, a podrazumijeva razumijevanje pisane poruke. Temelji se na prožimanju jezično-govornih, vidnih, slušnih i spoznajnih  sposobnosti i mnogih znanja. Da bi dijete naučilo čitati, ono mora za svaki glas u riječi naučiti dogovorene znakove slova i naučiti kako se provodi - šifrira svaki glas u riječi pomoću toga znaka - slova. Za razumijevanje napisanog, odnosno pisane poruke, dijete treba prije svega vidjeti grafem (slovo), povezati ga s fonemom (glasom), izdvojiti glasove u riječima, te ih kasnije spajati u smislene i razumljive cjeline, odnosno riječi.

Sva novija istraživanja upućuju na važnost dvaju osnovnih gradbenih elemena čitačke vještine, a to su govor  i glasovna osjetljivost djeteta. Stoga je nužno sustavno razvijanje predčitalačkih i čitačkih vještina u predškolskom razdoblju: razvijati govor, izražavanje i razumijevanje govora kroz IGRU koja prije svega mora biti zanimljiva, motivirajuća, dozirana i raspoređena.

Temelji za nesmetano usvajanje predvještina čitanja i pisanja podrazumijevaju uredan govorno-jezični razvoj, uredan razvoj pažnje, pamćenja, koncentracije, te auditivne i vizualne percepcije, važne za učenje čitanja i pisanja. Na osnovi razvijenosti predčitalačkih vještina u određenoj dobi, mogu se prepoznati djeca koja bi kasnije mogla imati poteškoće u usvajanju čitanju i pisanju.

Jedan od takvih pokazatelja kod djece su i poteškoće pri praćenju i pamćenju riječi koje se međusobno slažu odnosno rimuju. Ako dijete teško prati  i sudjeluje u igrama prepoznavanja riječi koje se slažu, odnosno rimuju, možemo kod njega očekivati poteškoće u usvajanju predvještina čitanja i pisanja.

Pisanje kao najsloženija vještina zahtjeva integraciju pažnje, memorije, motornih vještina, jezika i znanja.

FONOLOŠKA SVJESNOST (glasovna analiza – raščlamba i glasovna sinteza – spajanje)

Fonološka svjesnost je sposobnost rastavljanja riječi na glasove i sastavljanja glasova u riječi, povezivanje glasova (fonema) sa slovima (grafemima) i na kraju, razumijevanje napisane riječi.

Razine razvoja fonološke svjesnosti kod djeteta urednog govorno-jezičnog razvoja:

• Prepoznavanje i slaganje rime (3-4 god.)
• Prepoznavanje i segmentacija slogova (4-5 god.)
• Prepoznavanje prvog glasa u riječima (5,5 god.)
• Rastavljanje riječi na glasove i sastavljanje glasova u smislene cjeline – riječi (6 god.)
• Stvaranje veze glas – slovo (6,5 god.)
• Sposobnost stvaranja novih riječi dodavanjem, oduzimanjem ili premještanjem glasova u riječima (7 god.)

Preduvjeti za nesmetan razvoj predvještina čitanja i pisanja kod djeteta:

• Uredan govorno-jezični razvoj
• Sposobnost djeteta da razumije ono što govori, da razumije govor drugih, da razumije sadržaj priče, te da ju samo može prepričati
• Uredan izgovor svih glasova do šeste godine
• Rečenica uredne gramatičke strukture
• Lako uči pjesmice napamet
• Uočava i stvara rimu
• Lako i dobro pamti pjesmice, priče, slike i događaje
• Uredna pažnja i koncentracija
• Motorički spretno
• Interes za crtanje i pisanje

Iako većina djece lako i brzo uči čitati, prema podacima svjetskih literatura, 10% djece ima poteškoće u usvajanju vještine čitanja ili disleksiju, kao najčešći uzrok poteškoća s učenjem. 

Disleksija je sindrom koji obuhvaća niz simptoma. Očituje se u različitim teškoćama, u različitim jezičnim sastavnicama, uključujući, uz teškoće čitanja i pisanja, i mnogo ozbiljnije teškoće u stjecanju vještine pisanja.

Ukratko, disleksija nije bolest, nije vezana uz dob, obrazovanje niti inteligenciju. Disleksija je poremećaj čitanja i pisanja,a vezana je uz teškoće usvajanja školskog gradiva jer dijete teže čita i piše, ili teže rješava matematičke zadatke (naročito zadatke s riječima). Disleksija je jedna od specifičnih poteškoća učenja i pojavljuje se u čitanju i pisanju, brojevnom i ponekad notnom zapisu.

Disgrafija je smanjena sposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja (prema pravopisnim načelima određenog jezika). Očituje se mnogobrojnim, trajnim i tipičnim pogreškama. Teškoće nisu povezane s neznanjem pravopisa. Trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, uredan sluh i vid, te školovanje. Iako se u mnogim slučajevima specifične poteškoće u pisanju javljaju zasebno, česti su slučajevi da se u djeteta disleksija i disgrafija javljaju istovremeno.

Diskalkulija je poremećaj matematičkih sposobnosti, a očituje se u poteškoćama razumijevanja i usvajanja matematičkih pojmova i operacija, slabom poznavanju matematičkog rječnika, rotacijama, zamjenama, dodavanju, te premještanju znamenaka u brojevima.

Simptomi u predškolskoj dobi koji mogu ukazivati na poteškoće u učenju čitanja i pisanja:

• kasno progovaranje i usporen govorno-jezični razvoj
• siromašan rječnik
• dugo zadržavanje grešaka u izgovoru glasova
• teškoće govorno-jezičnog izražavanja
• agramatizmi u govoru
• teškoće u učenju pjesmica i brojalica
• teškoće u pamćenju
• nerazvijena fonološka svjesnost i nakon 6. godine
• poteškoće zadržavanja pažnje
• nespretnost u krupnoj i finoj motorici
• nesigurnost u prostorno-vremenskim odnosima
• hiperaktivnost, impulzivnost
• nezainteresiranost za crtanje i pisanje
• nemotiviranost, te nedostatak interesa za slikovnice i čitanje.

UBRZANI RAZVOJ ČITANJA

DAROVITOST I ČITANJE

Djeca velikih intelektualnih sposobnosti, tj. darovita djeca, vrlo su često napredni čitači. Ona čitaju prije polaska u školu, a neka od njih već i u dobi od dvije godine. Vrlo često nauče čitati sama, ali češće uz pomoć: pitaju za objašnjenja i imena slova, pokušavaju pročitati natpise, reklame. Bez obzira jesu li darovita u matematičkom, književnom ili nekom drugom području, često je darovitu djecu najlakše prepoznati upravo po ranom zanimanju za knjige, po njihovoj izrazitoj i rano izraženoj sposobnosi da se služe isanim tekstom. Darovita djeca čitaju mnogo više od svojih vršnjaka.

Korisne govorno-jezične igre koje potiču predčitačke vještine:

• prepoznavanje i imenovanje poznatih zvukova
• igre brojalicama
• opisivanje slika
• prepričavanje doživljaja
• prepričavanje priča
• traženje riječi koje se slažu, tj. rimuju (sir-žir, krava-trava, vuk-luk, teta-beta)
• traženje početnog glasa u riječima (v-vuk, l-lav, a-auto…)
• raščlanjivanje riječi na glasove ( noga – n_o_g_a…)
• sastavljanje glasova u riječi (r_u_k_a – ruka…).

DIJETE NA ZAVRŠETKU PREDŠKOLSKOG RAZDOBLJA TREBA:

• razumijeti priče koje mu se pričaju, znati prepričati jednostavnu i kratku priču
• shvatiti da pisani tekst sadrži pisanu poruku
• znati kako se drži knjiga, okreću listovi, kako tekst teće s lijeva nadesno, i odozgo nadolje
• znati da se tekst sastoji od rečenica, rečenica od riječi, a riječ od glasova
• prepoznati sluhom pojedinačne glasove u riječi  te znati rastaviti riječi na glasove (glasovna analiza) te sastaviti glasove u riječ (glasovna sinteza)
• prepoznavati slova abecede
• znati pročitati i napisati vlastito ime.

VAŽNOST OKRUŽENJA ZA RAZVOJ PREDČITAČKIH VJEŠTINA

O utjecaju nasljednih čimbenika u razvoju vještina čitanja još nije dovoljno razriješeno. Međutim, sve je više podataka o utjecaju okolinskih čimbenika tako da se danas smatra da je aktivno bavljenjem djetetom od njegovog rođenja i prva godina djetetova života najpresudnije razdoblje za njegov daljnji razvoj. Tada se stvara najveći broj veza i novih živčanih izdanaka nužnih za djetetovo učenje - to je razdoblje najintezivnijeg razvoja.

Okolina koja je sigurna i daje djetetu velike mogućnosti istraživanja povoljno utječe na razvoj djeteta. No, najvažniji čimbenik u poticajne okoline bit će ljudi: koji djecu vole, grle, pjevaju mu, pričaju i čitaju slikovnice.

SAVJETI:

Za budući razvoj predčitačkih vještina bitan je uredan govorno-jezični razvoj djeteta, u kojem temeljnu ulogu imaju roditelji. Roditelji su ti koji bi trebali svom djetetu osigurati poticajnu govornu sredinu, okružiti ga mnoštvom raznolikih životnih situacija u kojima treba što više razgovarati s djetetom, objašnjavati mu govorom, pri čemu treba upotrebljavati vrlo jasan govor –  prilagođen kronološkoj dobi djeteta (bez iskrivljavanja izgovora, tepanja i sl., jednostavnijih  rečeničnih struktura). Najjednostavniji način poticanja govorno-jezičnog razvoja djeteta je pričanje priča.

PREPORUČENE KNJIGE I SLIKOVNICE:

1. Edita Slunjski: Kad djeca pišu, broje, računaju....- Neobične igre obićnim materijalima
2. Mira Čudina Obradović: Igrom do čitanja
3. Zbirka slikovnica- Petra: Učimo riječi Petra i ja

Sklop aktivnosti "Djed i repa"

Priču "Djed i repa" možemo iskoristiti za razvijanje različitih kompetencija kao npr. matematičkih kompetencija i to:

• uspoređivanje i nizanje predmeta s obzirom na duljinu, težinu ili veličinu
• usvajanje načela brojanja (koliko?)
• poticanje razumijevanja zbrajanja i oduzimanja i sl.

Prije pričanja priče poželjno je "zagrijati" djecu za temu koju želimo obraditi, a to ćemo najbolje odraditi kroz igru kao što je  npr. natjecateljska igra potezanja (djecu podijelimo u dvije grupe u kojima djeca stoje u koloni držeći se za struk. Vođe grupa primaju se za ruke i povlače jedni druge.). Također možete donijeti djeci  repe različitih veličina koje ćete djeci pokazati prije priče te razgovarati njihovom izgledu, vrsti, namjeni itd. Nakon priče, nastavite provoditi aktivnosti na temu pa repe možete rezati, ribati.....i na kraju, kako bi doživljaj bio potpun, ih naravno i kušati. Bilo bi idealno kada bi taj dan repa bila na jelovniku za ručak. 

Priču možemo iskoristiti i za aktivnosti upoznavanja djece sa različitim vrstama povrća koje možemo uzgajati i vrtu, kao npr. kod mlađe djece za poticanje kompetencija izražavanja na materinjskom jeziku ili usvajanje zdravih životnih navika. Mogućnosti su različite, a na vama je da ih iskoristite na najbolji mogući način.

Ukoliko nemate slikovnicu, aplikacije za čitanje priče možete preuzeti i OVDJE.  Postoji više verzija priče, ali vi priču možete prilagoditi uzrastu djece ili prema ciljevima koje želite postići ovom pričom i aktivnosti koje želite realizirati

Dramatizacija priče oduševit će djecu. Za dramatizaciju pripremite rekvizite za glavu:

• Repu
• Šešir za djeda
• Maramu za baku
• Mašnu za djevojčicu
• Uši za psa, mačku i miša.

Ili možete aplikacije preuzeti OVDJE.

Tijek dramatizacije uz pričanje priče ili pjevanje pjesmice „Djed i repa“:

Dijete „repa“ sjedi na podu. Djed dolazi i prima ju za ruke pokušavajući ju iščupati, baka dolazi i prima djeda za struk onda dalje redom sve do miša. Na kraju kada djeca iščupaju repu, repa ustaje na noge, a svi ostali padaju na pod. 

Pošao djed u polje, da iščupa repu.

Povuci, potegni, povuci i potegni,

ali ne, iščupati je ne može.

Pozvao djed baku, da iščupaju repu.

Povuci, potegni, povuci i potegni,

ali ne, iščupati je ne mogu.

Pozvao djed i unuku, da iščupaju repu.

Povuci, potegni, povuci i potegni,

ali ne, iščupati je ne mogu.

Pozvao djed i Žuću, da iščupaju repu.

Povuci, potegni, povuci i potegni,

ali ne, iščupati je ne mogu.

Pozvao djed mačku, da iščupaju repu.

Povuci, potegni, povuci i potegni,

ali ne, iščupati je ne mogu.

Pozvao djed i miša, da iščupaju repu.

Povuci, potegni, povuci i potegni,

i.......iščupali su repu!

Djecu potaknite i na likovne aktivnosti npr. ilustraciju priče, crtanje repe olovkom ili kolažiranje i sl. Bojanke nisu poželjna aktivnost za djecu, ali ako su u vidu radnih listova, što znaći da imaju i obrazovni aspekt, onda ih slobodno ponudite djeci.

Isto tako možete izraditi i bingo sa likovima iz priče ili povrćem i sl., memory kartice te izrezati likove, zalijepiti ih na magnet ili čičak te ponuditi djeci da ih poredaju prema redoslijedu u priči.

Kako i zašto dijete postaje razmaženo

Pitanje kako odgajati djecu zaokupljalo je struku i roditelje veći dio dvadesetoga stoljeća. To isto pitanje zaokuplja nas još i danas budući da se neke od metoda koje su se u početku revolucije u pogledima na dijete i njegov razvoj (sredina 20. st.) pokazale neučinkovite. Činjenica je da je sve više djece razmaženo, a roditelji se čine nesposobni nositi sa takvom djecom ili ne vide ništa loše u tome.

Prije nego se počelo intenzivno razmišljati o tome i raspravljati o odgoju, očekivalo se da se dijete vidi, ali i ne čuje. Sada je dijete počelo odlučivati samo: kada će jesti, spavati i sl. Preko noći se prešlo od uzrečice "Šiba je izašla iz raja" (kada se smatralo da će se dijete razmaziti ako ga se pokoji put ne istuče) do straha da će bilo kakva kazna uništiti dijete.

Smjernice o odgoju se mijenjaju svakih nekoliko godina jer se stručnjaci već desetljećima ne mogu složiti, pa se leti s pristupa na pristup - od autoritativnog do popustljivog odgoja što još više zbunjuje roditelje, ali i djecu. Takvim odgojem gubimo dosljednost, a sami znamo koliko je dosljednost važna. I tako izgubljeni roditelji sa stalnim osjećajem krivnje i dan danas se ne osjećaju slobodno reći djetetu što da čini. Pa je tako popustljivost postala zapovijed.

Pretjerana roditeljska briga, prezaštitnički stav i pretjerana popustljivost prema djetetu stvara neravnotežu u obitelji u kojoj je podjela vlasti neravnomjerna i to u korist djeteta pa se tako kao rezultat javlja razmaženost. Roditelji razmaženoga djeteta udovoljavaju svakom prohtjevu djeteta, a dijete polagano stječe uvjerenje da ono pokreće vanjski svijet.

Više je razloga zašto su roditelji skloni razmaziti djecu. Jedan od razloga je suvremeno viđenje djeteta, ali se zaboravlja da uz njihova prava idu i odgovornosti. Osjećaj krivnje zasigurno ima veliku ulogu u odgoju razmaženoga djeteta jer zbog pritisaka na poslu, građenja karijere, nedovoljno vremena da se sve obavi, roditelji osjećaju krivnju pa onda nude nadoknade jer žele vrijeme nadoknaditi stvarima ili djetetu popuštaju i udovoljavaju svakom njegovom prohtjevu.

Dvije su vrste odnosa roditelja i djeteta koje dovode do razmaženosti. U prvom roditelj djetetu postavlja manje zahtjeve od djetetovih mogućnosti (dugo ga smatra bebom) i time mu otežava odrastanje, a u drugom mu popušta pred svakim zahtjevom i željom tolerirajući neadekvatno djetetovo pnažanje. Djeca u takvim odnosima cendraju i plaču češće nego druga djeca.

Posljedice takvoga odnosa za dijete su jako štetne za dječji razvoj. Takvo dijete dugo ostaje nesamostalno, ne prihvaća ograničenja svoje dobi ili mogućnosti i postaje nesigurno, nespremno je suočavati se s problemima ili ne zna što i kada smije, odnosno ne smije, pa razmaženo dijete ima i otežanu socijalizaciju što uvelike utječe i na adaptaciju na vrtić ili školu.

Za kraj važno je zapamtiti da razmaženost nije u djetetu, već da je ona rezultat odgoja. Roditelji iz želje da naprave najbolje za dijete čine upravo suprotno jer, uz to što čine dijete nesamostalnim, čine ga nesigurnim i nesretnim, a nakon izvjesnog vremena ne mogu više kontrolirati dijete pa često neki roditelji i sami gube kontrolu nad sobom. I tu upadaju u začarani krug - krivnja se povećava pa umjesto da roditelji postave jasne granice još više popuštaju djetetu.

Literatura:

1. Diane Ehrensaft: Razmaženo dijete
2. Ljiljana Šarić i Ana Pleša: Razmaženost: Pomozimo im rasti, Stručna potpora odgojiteljima djece predškolske dobi

Valentinovo

Početak obilježavanja današnjega Valentinova potječe još iz vremena staroga Rima.

Danas je Valentinovo dan posvećen izražavanju ljubavi, bilo voljenoj osobi, dragom prijatelju, djetetu ili majci i ocu.

U vrtiću Valentinovo obilježavamo različitim aktivnostima na temu ljubavi – ljubavi prema prijatelju, roditeljima, braći ili sestrama, ljubimcima, te simbola ljubavi: srce i crvena boja. Na internetu možete pronaći podosta aktivnosti  vezanih za Valentinovo, a ja ću izdvojiti neke koje sam ja provela sa svojom djecom.

Poticaj za razgovor i aktivnosti može biti priča o ljubavi, pjesmica ili igrokaz kao što je igrokaz Neobičan par ili Zaljubljena žaba.

Srca od slanoga tijesta

Izradite slano tijesto te ponudite djeci zajedno sa modlicama u obliku srca, da izrađuju kolačić. Svako dijete neka odvoji jedno srce koje ćete probušiti npr. sa slamčicom te ostaviti da se posuši. Nakon sušenja, djeca srce  oboje različitim bojama tako da svako srce – dijete ima barem jedan par. Provuče trakica kroz rupicu, zavežite i ogrlica je gotova. Ovako pripremljene ogrlice možete iskoristiti različite igre kao što su „Srce na srce“ i „Dan ljubavi“.

Igra „Srce na srce“

Djeca objese ogrlice oko vrata. Pustiti glazbu da djeca slobodno plešu. Kada se glazba zaustavi, djeca moraju pronaći srce ista boje  - svoj par te se primiti za ruke. Par koji je bio najbrži sada govori zašto voli svog prijatelja  i što mu se sviđa na njemu/njoj.

Igra „Dan ljubavi“

Igra se igra igračom kockom na koju ste zalijepili srca različitih boja. Sjednete s djecom u krug, a možete i ugasiti svjetla i upaliti svijeće kako bi stvorili ugodnu atmosferu. Bacite kocku, a djeca koja imaju srce boje kao na kocki, traže si para za ples. Kada su sva djeca pronašla svoj par, pustite laganu glazbu te potičete djecu na ples u dvoje. Igra je gotova kada sva djeca otplešu u paru ili dok traje dječji interes.

Učimo matematiku 

Umetaljka „Nađi srcu njegov par“

Slagarice „Spoji slomljena srca“

Kartice "srca" izradila sam od debljeg papira koje sam izrezala u kvadratiće 2,5 cm dužine i širine. na njih sam polijepila srca različitih boja od kolaža. Ovako pripremljene kartice iskoristila sam za igru "Ples srca". Djecu pozovemo da se okupe u krug sjedeći na stolicama. Djeca su izvlačila nasumce srce koje smo zalijepili pik trakom na prsa (na srce). Bacanjem kocke (sa srcima različitih boja umjesto brojeva) djeca jedne boje dobivene bacanjem kocke prvi put biraju para  - dijete koje ima boju srca koju je kocka odredila drugim bacanjem. Nakon što bi djeca formirala parove, pustila sam laganu muziku i potaknula ih na ples u paru. Ova se igra pokazala jako zabavna djeci.

Iste kartice možete iskoristiti i za  usvajanje matematičkih pojmova kao npr. u aktivnosti "Nastavi niz". Na kartonu iscrtajte polja - redove i kolone te započnite niz srca. Zadatak je nastaviti niz slažući kartice.

Plakat sa brojevima od 1 do 6 i džepićima od prozirne folije za umetanje kartica odlična je aktivnost za usvajanje načela brojanja.

Pečate u obliku srca napravila sam od wc rola te ih ponudila djeci zajedno sa crvenom temperom u plitkom tanjuriću. Djeca su prvo otiskivala srca slobodno po papiru od kojega smo kasnije napravili čestitke za Valentinovo, a kasnije sam im ponudila i radni list za učenje matematike "Otisni onoliko pečata koliko je zadano brojem".

Likovna aktivnost "U srcu te nosim"

Likovnoj aktivnosti predhodio je razgovor o ljubavi. Djeca su prvo narezala crveni papir u manje komadiće.  Nakon što su  narezala dovoljno komadića crvenog papira, ponudila sam im šablonu srca kako bi opcrtala srce (starija djeca mogu nacrtati srce i bez šablone) na bijelom papiru. Nakon toga su nacrtani oblik srca djeca oblijepila crvenim komadićima kolaž papira. Na kraju je ostalo samo nacrtati nekoga koga jako vole i nose ga u svom srcu.