Kada neki oblik dijete pažljivo promatra, kada je njime potpuno zaokupljeno, onda otkriva njegov smisao i značenje. Takvu usmjerenost pažnje djeteta, koja nadilazi uobičajenu opću percepciju, možemo nazvati stvaralačkom percepcijom. Tek kada se ona dogodi, dijete može ići na sljedeći korak i likovno se izraziti što je opazilo i otkrilo. To se ne događa ukoliko mu mi „serviramo“ nekakve „činjenice“ da je more plave boje i sl. Jedan od ciljeva likovnog izražavanja je da opažanjem dijete samo dolazi do određenih shvaćanja i otkrića o promatranom obliku ili pojavi, te da se kreativno izrazi.
Da bi percipirani sadržaji i otkrća sazreli, razvili se i urezali u svijest djece, potrebno je da se oni ostvare putem nekog medija izražavanja, a likovno izražavanje je jedan od njih. Likovno izraženi sadržaji jačaju sposobnost opažanja, predočavanja i shvaćanja djece, a to opet rezultira snažnijim i bogatijim stvaranjem. Tako se uspostavlja prirodni proces rasta i razvoja njihove svijesti i sposobnosti.
Postoji nekoliko načina da kod djece probudimo interes za pojave u svijetu te njihovo likovno izražavanje:
1. USMJERAVANJE PAŽNJE
Prvi i najjednostavniji način poticanja djece jest usmjeravanje njihove pažnje na neki oblik ili pojavu (npr. kuću, rast, nebo…). Ono što će djecu najviše zaokupiti i zainteresirati bit će život, funkcija i svojstvo oblika, zatim slijede zanimanje za dijelove, veličinu, materijal, boju i detalje. Promatranje oblika i pojava i njihovo izražavanje likovnim radom, dva su odvojena procesa. Promatranjem dijete otkriva i pamti oblike i pojave, njihove odnose i značenja, da to kasnije i prerađeno iskaže likovnim jezikom. Djeca ne crtaju ono što konkretno vide, nego ono što izdvajaju, pamte i poimaju o nekom obliku ili pojavi.
2. AKTIVIRANJE SJEĆANJA
Drugi način pokretanja interesa je razgovor o nečemu što su spontano vidjela i doživjela. Time se aktivira i učvršćuje njihovo sjećanje, čuva bogatstvo doživljavanja i znanja. U likovne radove koji nastaju nakon usmjerenog promatranja, djeca unose više pojedinačnih podataka, detalja, a u likovne radove koja nastaju prema sjećanju, djeca češće unose značenja i odnose među oblicima, te cjelovitost događanja.
3.MAŠTANJE, ILUSTRACIJE
Maštanje se u likovnom izrazu djece najčešće javlja kao stvaranje novih varijanti i slika na osnovi poznatih događaja ili pojava. Npr. ilustriranje priča i pjesama, zamišljenih događaja…
4. ZAMIŠLJANJE
Viša razina stvaranja slika ili imaginacije je sposobnost djece da različite predodžbe i pojmove iz sfere nevidljive stvarnosti pretoče u likovni izraz.
5. POTVRĐIVANJE
Nenametljivo potvrđivanje vrijednosti svakog dječjeg rada, njegove uspješnosti i ljepote, djetetu znači orijentaciju i potvrdu da je na dobrom putu, da je sposobno, da može i zna, a sve mu to daje osjećaj sigurnosti i slobode. I tada dijete stvarno može pokrenuti svoje potencijale, ideje i vizije.
6. IGRE S LIKOVNIM MATERIJALIMA
Igre olovkom, glinom, bojom…, djeci donose osjećaj slobode, te ih potiče na upoznavanje i ispitivanje svojstava i mogućnosti pojedinog sredstva. U ovim igrama djeca slobodno iskazuju što žele i kako žele, no ne smijemo im mi davati ideje.
Literatura:
Da bi percipirani sadržaji i otkrća sazreli, razvili se i urezali u svijest djece, potrebno je da se oni ostvare putem nekog medija izražavanja, a likovno izražavanje je jedan od njih. Likovno izraženi sadržaji jačaju sposobnost opažanja, predočavanja i shvaćanja djece, a to opet rezultira snažnijim i bogatijim stvaranjem. Tako se uspostavlja prirodni proces rasta i razvoja njihove svijesti i sposobnosti.
Postoji nekoliko načina da kod djece probudimo interes za pojave u svijetu te njihovo likovno izražavanje:
1. USMJERAVANJE PAŽNJE
Prvi i najjednostavniji način poticanja djece jest usmjeravanje njihove pažnje na neki oblik ili pojavu (npr. kuću, rast, nebo…). Ono što će djecu najviše zaokupiti i zainteresirati bit će život, funkcija i svojstvo oblika, zatim slijede zanimanje za dijelove, veličinu, materijal, boju i detalje. Promatranje oblika i pojava i njihovo izražavanje likovnim radom, dva su odvojena procesa. Promatranjem dijete otkriva i pamti oblike i pojave, njihove odnose i značenja, da to kasnije i prerađeno iskaže likovnim jezikom. Djeca ne crtaju ono što konkretno vide, nego ono što izdvajaju, pamte i poimaju o nekom obliku ili pojavi.
2. AKTIVIRANJE SJEĆANJA
Drugi način pokretanja interesa je razgovor o nečemu što su spontano vidjela i doživjela. Time se aktivira i učvršćuje njihovo sjećanje, čuva bogatstvo doživljavanja i znanja. U likovne radove koji nastaju nakon usmjerenog promatranja, djeca unose više pojedinačnih podataka, detalja, a u likovne radove koja nastaju prema sjećanju, djeca češće unose značenja i odnose među oblicima, te cjelovitost događanja.
3.MAŠTANJE, ILUSTRACIJE
Maštanje se u likovnom izrazu djece najčešće javlja kao stvaranje novih varijanti i slika na osnovi poznatih događaja ili pojava. Npr. ilustriranje priča i pjesama, zamišljenih događaja…
4. ZAMIŠLJANJE
Viša razina stvaranja slika ili imaginacije je sposobnost djece da različite predodžbe i pojmove iz sfere nevidljive stvarnosti pretoče u likovni izraz.
5. POTVRĐIVANJE
Nenametljivo potvrđivanje vrijednosti svakog dječjeg rada, njegove uspješnosti i ljepote, djetetu znači orijentaciju i potvrdu da je na dobrom putu, da je sposobno, da može i zna, a sve mu to daje osjećaj sigurnosti i slobode. I tada dijete stvarno može pokrenuti svoje potencijale, ideje i vizije.
6. IGRE S LIKOVNIM MATERIJALIMA
Igre olovkom, glinom, bojom…, djeci donose osjećaj slobode, te ih potiče na upoznavanje i ispitivanje svojstava i mogućnosti pojedinog sredstva. U ovim igrama djeca slobodno iskazuju što žele i kako žele, no ne smijemo im mi davati ideje.
Literatura:
- M. Stevanović: "Dijete i oblik"
- N. Grgurić i M. Jakubin: "Vizualno - likovni odgoj i brazovanje"
- Korak po korak: "Kurikulum za vrtiće"
- D. Einon: "Igre stvaralice: za djecu od 2 - 5 godina"
- S. Dorance: "80 kreativnih radionica: za odgojitelje i učitelje"
- Bryan Bangal: "Crtanje i slikanje"
- Godec Schmidt: "Danas slikam"

Nema komentara:
Objavi komentar